Digitalni blizanac u zdravstvu: Zrcalo vašeg budućeg zdravlja

Piše: doc. dr. sc. Maja Baretić, dr. med.

Što su, zapravo, digital twins, odnosno digitalni blizanci? Nije riječ o proučavanju horoskopskoga znaka Blizanaca, nego o virtualnoj kopiji nečega, tvornice, procesa, proizvoda ili čak čovjeka. Zvuči kao znanstvena fantastika, ali ideja je jednostavna: treba prikupiti što više podataka iz stvarnog svijeta i na njihovoj osnovi stvoriti virtualni model na kojemu se mogu iskušavati različiti scenariji prije nego što se dogode u stvarnosti.

Jedan od poznatijih primjera dolazi iz automobilske industrije. BMW je novu tvornicu u Debrecenu najprije izgradio u virtualnom svijetu. Prije nego što je započeta izgradnja, inženjeri su modelirali proizvodne linije, robote i logističke procese te provjerili funkcionira li sve kako su zamislili. Tesla upotrebljava digitalne blizance svojih vozila koji neprestano prikupljaju podatke sa senzora i tako lakše predviđaju kvarove i poboljšavaju performanse nadograđujući sustav. Coca-Cola se koristi digitalnim modelima ponašanja potrošača kako bi testirala marketinške kampanje prije nego što ih predstavi javnosti, a Nike simulira reakcije kupaca na nove proizvode i promidžbene aktivnosti, testira prototipove.

Što sve zna naš avatar

Da, da. Digitalni blizanac čovjeka virtualni je avatar koji teoretski objedinjuje velik broj podataka važnih za zdravlje. U njega ulaze laboratorijski nalazi, povijest bolesti, dijagnoze, terapije i lijekovi koje osoba uzima. Mogu se dodati podaci s pametnih satova, fitness-narukvica i drugih uređaja koji prate broj otkucaja srca, krvni tlak, kvalitetu sna, tjelesnu aktivnost ili razinu šećera u krvi.

Model može uključivati i podatke o prehrani, navikama spavanja, tjelesnoj aktivnosti, genskom nasljeđu, menstrualnom ciklusu, starenju, pa čak i okolišnim uvjetima poput temperature zraka ili količine peludi.

Primjerice, sustav bi mogao prepoznati da neka osoba petkom redovito odlazi u isti restoran, jede sličan obrok i nakon toga pješice odlazi kući. Na temelju podataka vidi se kako nakon obroka rastu vrijednosti šećera u krvi, kako se mijenjaju puls i krvni tlak te kakav učinak ima šetnja. U proljeće, kada cvatu alergeni, ista osoba možda ne hoda nego se vozi automobilom, pa su i reakcije organizma drukčije.

Liječenje prilagođeno pojedincu

Uz pomoć digitalnog blizanca moguće je predvidjeti stanje organizma, simulirati promjene i bolje razumjeti moguće zdravstvene ishode. Liječnik bi, primjerice, na virtualnome modelu mogao procijeniti kako bi određeni lijek ili terapija djelovali prije nego što ih primijeni na pacijentu, a kada se u cijelu priču uključi umjetna inteligencija, mogućnosti postaju još veće. Upravo se na tome temelji koncept precizne medicine, pristupa u kojemu se liječenje prilagođava svakom pojedincu, a ne prosječnom pacijentu.

U onkologiji se već upotrebljava virtualna kopija tumora koja se izrađuje na temelju njegovih genskih i molekularnih obilježja kako bi se procijenilo na koju će terapiju tijelo najbolje odgovoriti. Kad bi se ti podaci povezali s digitalnim blizancem cijele osobe, mogla bi se preciznije odrediti doza lijeka, trajanje liječenja te predvidjeti moguće nuspojave.

Još jedan zanimljiv primjer dolazi sa Sveučilišta Johns Hopkins, gdje se liječnici koriste virtualnom kopijom srca kako bi prije zahvata simulirali liječenje pojedinih poremećaja srčanog ritma.

Svakom njegov 'blizanac'

Isprva se smatralo da su digitalni blizanci ponajprije alat za liječnike, no sve se češće govori o tome da bi ih jednog dana mogli upotrebljavati i sami pacijenti. Svaka bi osoba mogla imati vlastitoga digitalnog blizanca koji se stalno dopunjuje novim podacima.

Primjerice, žena koja planira trudnoću mogla bi procijeniti kako će određeni oblik tjelovježbe utjecati na njezino zdravlje tijekom trudnoće. Ako razmišlja o novom načinu prehrane ili dijeti, mogla bi najprije provjeriti kakve bi posljedice takve promjene mogle imati na njezino zdravlje i djetetov razvoj.

Želite li ga ili vas to plaši?

Želite li svoga digitalnog blizanca ili vas to pomalo plaši? Biste li voljeli znati koliko bi vam za deset godina koristilo da od danas svaki dan hodate pola sata, pojedete jabuku više ili prestanete pušiti? Digitalni svijet mogao bi javnozdravstvene poruke učiniti osobnima, konkretnima i uvjerljivima. Ne 'svi mi moramo nešto učiniti da bismo bili zdraviji', nego 'baš ćete vi za deset godina imati toliko posto manje izglede za srčani udar ako sada napravite pravu stvar.'

Digitalni blizanci nisu samo alat za predviđanje budućnosti nego i za njezino oblikovanje. Upravo je tu ideju zagovarao otac modernog menadžmenta Peter Drucker, kojemu se pripisuje poznata misao: 'Najbolji način da predvidite budućnost jest da je stvorite.' Biznis i zdravlje, ista ideja.