SE Goleši: Projekt vrijedan više od sto milijuna eura talac HOPS-a i HERA-e

Projekt sunčane elektrane (SE) Goleši na obroncima Psunja, snage 129,5 MW, trebao je biti ogledni primjer zelene tranzicije kontinentalne Hrvatske. Međutim, umjesto strojeva, na terenu od 385 hektara trenutno 'vladaju' regulatorna neizvjesnost i višemilijunski gubici.

Iako je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo nacrt rješenja kojim se projekt sunčane elektrane (SE) Goleši, investitora Sirius Drage d.o.o., proglašava prihvatljivim za okoliš, cijela priča nikako da se makne s mjesta, zbog već poznatih problema s procesom priključenja na mrežu.

Hrvoje Nikolić, koji zastupa investitora, otkriva kako je u pripremu i razvoj projekta već uloženo 13 milijuna eura, dok se ukupno ulaganje mjeri u stotinama milijuna eura.

- Iako se radi o jednoj od najvećih planiranih investicija u županiji, kojoj je hitno potreban novi gospodarski poticaj, a u njezinu pripremu i razvoj već je uloženo 13 milijuna eura, ali projektu još uvijek nedostaje jasno definiran vremenski okvir provedbe. Proces priključenja na mrežu traje od svibnja 2024. i trebao je biti završen do listopada 2024. Stoga već imamo 18-mjesečno kašnjenje projekta zbog nadležnih tijela, HOPS-a i HERA-e – govori Nikolić.

Dodaje kako su ovaj ali i drugi slični projekti diljem Hrvatske podvrgnuti pokušajima retroaktivne promjene pravila za izračun troškova priključenja na mrežu.

- Kada je projekt pokrenut 2024. godine, na snazi su bili propisi za izračun troškova priključenja iz 2017. godine, a brojni investitori sa sličnim projektima su pokrenuli svoje postupke priključenja, u skladu s važećim propisima. Međutim, sada postoji intencija da se na iste te projekte retroaktivno primjeni nova metoda izračuna, što takve pothvate dovodi na rub ekonomske isplativosti. To predstavlja kršenje načela pravne sigurnosti i pokušaj uvođenja ustavom zabranjene retroaktivne primjene propisa. Investitori to jednostavno ne mogu prihvatiti – kaže nam Nikolić.

Posebno je problematično što se time u zastoj dovode projekti diljem Slavonije i kontinentalne Hrvatske – regija s raspoloživim mrežnim kapacitetima u koje su investitori sustavno usmjeravani upravo od strane HOPS-a te su, zbog manjeg broja sunčanih sati, prihvaćali i do 30 posto niže prinose u odnosu na jug Hrvatske.

Pa ipak, upravo bi takvi projekti mogli povećati domaću proizvodnju električne energije, smanjiti potrebe za uvozom i stabilizirati cijene. Iako bi građanima ponudili višestruke koristi, od veće energetske sigurnosti do smanjenog pritiska na cijene, trenutno su na čekanju zbog regulatornog zastoja.

Veliki baterijski sustav

Projekt SE Goleši nije samo 'polje panela', on uključuje i golemi baterijski sustav (BESS) snage 90 MW i kapaciteta 164,12 MWh. Ovaj tehnološki iskorak investitor ne planira koristiti isključivo za 'peglanje' vlastite proizvodnje

- Srednjoročno, plan je koristiti sustave baterija ne samo za optimizaciju vlastite proizvodnje, već i za pružanje balansiranja i sistemskih usluga za elektroenergetsku mrežu. Uvjereni smo da ovi dodatni kapaciteti za pohranu mogu dati vrijedan doprinos stabilnosti mreže, posebno u pogledu regulacije frekvencije i integracije obnovljivih izvora energije – pojašnjava Nikolić.

Ipak, i ovdje se vraćamo na rak-ranu projekta, regulatorni zid. Nikolić ističe kako se obvezujuća narudžba za najmodernije baterijske sustave može realizirati tek nakon što se konačno završi proces priključenja na mrežu. Istodobno izražava nadu da će okvir za sistemske usluge pri HOPS-u postati jednostavniji i operativno učinkovitiji. Pitanje održivosti također je na stolu pa će se baterije na kraju svog 20-godišnjeg životnog ciklusa profesionalno zbrinuti i reciklirati u skladu s propisima.

Krajobrazni prijepori

Iako je savjetodavno povjerenstvo Ministarstva velikom većinom podržalo projekt, članica povjerenstva zadužena za krajobraz dala je izdvojeno mišljenje i zahvat ocijenila neprihvatljivim zbog degradacije vizualnog identiteta Psunja. Investitor, međutim, naglašava da je studiju izradio renomirani tim stručnjaka te da projekt ima široku lokalnu prihvaćenost. Također, i samo Ministarstvo je odbacilo primjedbe članice povjerenstva za krajobraz.

- Svaki oblik proizvodnje energije uključuje određeni stupanj utjecaja na krajolik. PUO je transparentno predstavljen i na javnoj prezentaciji nije iznesen niti jedan prigovor – kaže Nikolić, dodajući kako je rješenje reverzibilno jer namjena prostora ostaje neizmijenjena. Kako bi se ipak ublažio vizualni šok, projekt predviđa stroge mjere, od korištenja antirefleksnih slojeva na panelima do usklađivanja boja konstrukcije i ograde s okolišem u nijansama sive, smeđe i zelene.

Solarne ovce i deset novih radnih mjesta

Zanimljiv je i koncept održavanja terena od 161,60 hektara koji će se nalaziti pod ogradom. Umjesto herbicida, redove između panela 'kosit' će stoka. Investitor potvrđuje da je ispaša sastavni dio operativnog koncepta, ali trenutno je planiraju organizirati unutar vlastitog poljoprivrednog poslovanja, a ne kroz suradnju s lokalnim OPG-ovima, kako bi osigurali 'dugoročno stabilno upravljanje', iako suradnju s lokalnim farmerima ne isključuju.

Kada se (i ako se) postrojenje napokon pusti u rad, ono neće biti samo automatizirani pogon pa Nikolić očekuje da će u Novskoj trajno ostati deset radnih mjesta vezanih uz rad elektrane.

Energetska budućnost na čekanju

Podsjetimo, iza tvrtke Sirius Drage stoji Paul Merdzo, javnosti poznat kao bivši direktor Supernove, koji je nakon odlaska iz te tvrtke krajem 2021. godine fokus prebacio na vlastite projekte u nekretninama i energetici. Ambicije mu ne staju na Novskoj – Sirius Drage provodi brojne projekte u Hrvatskoj i regiji, ali poruka ostaje ista, sve je i dalje na čekanju.

Dok se ne riješi pitanje mrežnih priključaka i dok se ne prestane s pokušajima retroaktivne promjene pravila igre, projekti poput SE Goleši ostat će samo skupi crteži na papiru. Za investitore to znači višemilijunske gubitke, a za obične ljude propuštenu priliku za jeftiniju domaću energiju i gospodarski zamah regije koju je država, čini se, ponovno zaboravila u šumi vlastitih propisa.