Ante Šupuk: Kako je Šibenik prvi dobio struju i postao moderan grad
Šibenski gradonačelnik Ante Šupuk (drugi slijeva) i suradnici ispred postrojenja hidrocentrale
Šibenski gradonačelnik izgradio je hidroelektranu na Krki samo dva dana nakon puštanja u pogon prve velike elektrane na Niagari
HE Jaruga na Krki puštena je u pogon 28. kolovoza 1895. postavljanjem turbine ispod Skradinskog buka. Dogodilo se to samo dva dana nakon puštanja u pogon Tesline elektrane na Niagarinim slapovima u SAD-u, prve velike svjetske hidroelektrane za proizvodnju izmjenične struje.
Šibenik kao predvodnik
Investitori i graditelji ovog sustava bili su gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk, njegov sin Marko Šupuk te šibenski inženjer i gradski nadmjernik Vjekoslav plemeniti Meichsner. Šibenik je tako postao jedan od prvih gradova u svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju, a sustav Krka–Šibenik bio je jedan od prvih cjelovitih sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične električne energije u svijetu.
Proizvedena energija prenosila se na udaljenost od 11 km, do Šibenika, za pogon mlinova, uljaru i gradsku rasvjetu.
Tko je bio Ante Šupuk
Ante Šupuk bio je jedinstvena figura na hrvatskoj javnoj sceni, rijedak spoj političara, poduzetnika i inovatora. Njegova obitelj bila je vlasnicom električne centrale u Šibeniku i električnog postrojenja na slapovima Krke. Iako je najpoznatiji po pokretanju hidroelektrane, možda mu je još veća zasluga uspostavljanje šibenske infrastrukture.
Taj vizionar i altruist dao je podići bolnicu, sud, perivoj, poštu, željezničku prugu, vodovod, uveo je hrvatski jezik u šibensku gradsku upravu i kazalište. Šibenčani ga smatraju čovjekom koji je njihov grad izveo iz težačkog u moderno doba.
Bio je prvi gradonačelnik izabran od naroda, i na toj je poziciji ostao tri desetljeća (1873. – 1903.), čime je donedavno bio hrvatski rekorder. Prema neprekidnom gradonačelnikovanju prestigao ga je tek Darijo Vasilić, koji je na Krku prvi put izabran 1993., i od 2025. odrađuje svoj deveti mandat.
Kako je počeo HEP
Iz šibenskog projekta postupno se razvijao nacionalni elektroenergetski sustav. Današnji HEP svoje korijene vuče upravo iz pionirskih pothvata poput Jaruge, prve hrvatske hidroelektrane na izmjeničnu struju.
U 1990-ima glavni je posao bila obnova elektroenergetskih objekata uništenih u teškim ratnim razaranjima. Posljednjih godina HEP je počeo ulagati u obnovljive izvore energije. HEP grupa danas je najveća državna kompanija i bavi se proizvodnjom električne energije, distribucijom električne i toplinske energije i prirodnog plina te opskrbom.
Kada je 28. kolovoza 1895. zasvijetlio Šibenik, malo je tko mogao pretpostaviti da će projekt gradonačelnika Ante Šupuka postati jedan od temelja budućeg hrvatskog elektroenergetskog sustava.
