Država za sređivanje katastra izdvaja 32 milijuna eura

Državna geodetska uprava kreće u novi veliki val sređivanja katastra i zemljišnih knjiga u građevinskim područjima diljem Hrvatske. Prema prijedlogu godišnjeg programa za 2026. godinu, objavljenom u javnom savjetovanju, nove izmjere trebale bi se provoditi u 69 katastarskih općina ili njihovih dijelova, na području 57 jedinica lokalne samouprave. Za taj dio programa predviđeno je 32 milijuna eura.

Riječ je o nastavku ambicioznog desetogodišnjeg plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, kojim se do kraja desetljeća žele obnoviti katastarske i zemljišnoknjižne evidencije za oko 600 tisuća hektara zemljišta i nekretnina unutar građevinskih područja u Hrvatskoj.

Cilj je uskladiti stvarno stanje na terenu s podacima u katastru i zemljišnim knjigama, što bi trebalo povećati pravnu sigurnost vlasnika, olakšati promet nekretninama, ubrzati ulaganja te poboljšati prostorno planiranje i upravljanje prostorom.

Novi krug izmjera i obnove zemljišnih knjiga obuhvatit će više od 132 tisuće katastarskih čestica na površini većoj od 14 tisuća hektara. Od planiranih 32 milijuna eura, 5,06 milijuna eura predviđeno je za 2026. godinu, dok bi glavnina, odnosno 26,98 milijuna eura, trebala biti utrošena tijekom 2027. godine.

Uz to, gotovo četiri milijuna eura u 2026. godini planirano je za dovršetak već ranije započetih postupaka obnove katastra i zemljišnih knjiga. 

Izmjere od Žitnjaka do Korčule i Đakova

Među lokacijama na kojima se planiraju nove izmjere nalaze se područja u gotovo svim dijelovima zemlje -od obalnih i otočnih mjesta poput Postira, Preka, Salija, Orebića i Korčule, preko Dalmatinske zagore, gdje su obuhvaćeni Dicmo, Trilj, Klis, Muć, Šestanovac i Imotski, do zagrebačkog Žitnjaka, Vugrovca i Starjaka. Program uključuje i dijelove sjevera Hrvatske, primjerice Novi Marof, Varaždinske Toplice i Ivanec, banovinska područja poput Gline, Lekenika i Hrvatske Kostajnice, slavonske lokacije kao što su Đakovo, Sibinj, Pleternica i Brestovac te ličko-goranska područja poput Lovinca, Otočca, Gospića, Lokava i Vrbovskog.

Među zagrebačkim katastarskim općinama i zonama za koje se planira dovršenje obnove navedeni su Klara Nova, Dragonožec, Sesvete Novo, Donje Vrapče, Centar Novi, Trešnjevka Nova, Stenjevec Sjever, Čučerje Novo i Donja Dubrava, pa vlasnici nekretnina u tim zonama mogu uskoro očekivati ‘čiste’ papire. 

Katastar kao preduvjet ulaganja i gradnje

Usporedno s radom na terenu, program predviđa i ulaganja u tehnologiju. Država planira izdvojiti više od 5,3 milijuna eura za održavanje i nadogradnju digitalnih sustava zemljišne administracije. Taj novac namijenjen je funkcioniranju Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, digitalnim geodetskim elaboratima te digitalnoj arhivi Državne geodetske uprave kako se novi podaci više nikada ne bi zagubili u bespućima birokracije.

Iako katastarske izmjere na prvu zvuče kao dosadna administrativna tema, one su zapravo jedan od temelja funkcionalnog gospodarstva. Bez usklađenih knjiga, investitori, građani i lokalna samouprava redovito zapinju u sporovima zbog pomaknutih ograda, neusklađenih kvadratura, starih upisa i davno preminulih vlasnika koji se još vode na obiteljskim nekretninama. 

Upravo zato država ovaj program predstavlja kao ključni temelj modernizacije i učinkovitijeg upravljanja prostorom.

Otkako je nacionalni program pokrenut 2021. godine, aktivnosti su već započele u 106 jedinica lokalne samouprave. Izmjerama je obuhvaćeno 188 katastarskih općina, više od 500 tisuća katastarskih čestica i približno 90 tisuća hektara. 

Prema navodima Državne geodetske uprave, više od 80 posto pozvanih vlasnika i upravitelja nekretnina do sada se odazvalo na obilježavanje granica svojih zemljišta, dok je u nekim mjestima odaziv bio veći od broja stalnih stanovnika.