Što čeka hrvatsko gospodarstvo 2027.? PBZ vidi dva ključna faktora

Rast hrvatskog gospodarstva u drugom je tromjesečju osjetno usporio, pokazali su najnoviji podaci, a analiza PBZ-a upozorava da će domaća potražnja i dalje biti glavni oslonac rasta. Realni BDP u drugom tromjesečju 2026. porastao je 1,7 posto na godišnjoj razini, dok će pogled prema kraju godine, a osobito prema 2027., sve više ovisiti o oporavku inozemne potražnje i povlačenju europskih fondova.

Domaća potražnja ostaje glavni oslonac

Iako je rast ostao pozitivan, usporio je s 2,2 posto u prvom tromjesečju 2026., te je bio znatno niži od 3,8 posto zabilježenih u drugom tromjesečju 2025.

Domaća potražnja ostala je glavni oslonac gospodarske aktivnosti te je godišnjem rastu BDP-a pridonijela s približno 2,1 postotni bod. Doprinos potrošnje kućanstava i neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima iznosio je tek 0,3 postotna boda, s obzirom na to da je njezin realni rast usporio s 2,5 posto u prethodnom tromjesečju na svega 0,5 posto.

Državna potrošnja bila je snažnija: porasla je za 2,0 posto na godišnjoj razini te rastu pridonijela s oko 0,5 postotnih bodova, djelomično ublaživši slabiji doprinos potrošnje kućanstava.

Bruto investicije dale su najveći doprinos rastu, od 1,3 postotna boda. Ipak, struktura tog doprinosa otkriva da su promjene zaliha činile 0,9 postotnih bodova, dok su bruto investicije u fiksni kapital, uz rast od 1,7 posto, pridonijele s 0,4 postotna boda i najvećim su se dijelom odnosile na investicije u građevinarstvu, i to prvenstveno na ulaganja u ostale građevine i građevinske objekte.

Izvoz se oporavio, ali uvoz je brže rastao

Neto izvoz umanjio je rast BDP-a u drugom tromjesečju 2026. za oko 0,4 postotna boda. Izvoz roba i usluga porastao je za 3,0 posto na godišnjoj razini i pridonio rastu s 1,4 postotna boda, nakon pada od 1,6 posto u prvom tromjesečju.

Oporavak je predvodio izvoz roba, koji je porastao za 5,2 posto i pridonio s 1,2 postotna boda, dok je izvoz usluga porastao za 1,0 posto, uz doprinos od 0,2 postotna boda. Zanimljiv je i podatak da je najveći doprinos rastu ukupnog izvoza došao od 17,9-postotnog rasta izvoza u zemlje članice EU-a izvan europodručja. Izvoz u zemlje članice europodručja zabilježio je rast od 1,2 posto, a na ostala tržišta od 0,8 posto.

Uvoz je, međutim, porastao za 3,4 posto, brže od izvoza, te je rast BDP-a umanjio za 1,8 postotnih bodova. Uvoz roba povećao se za 2,5 posto i imao negativan doprinos od 1,1 postotni bod, dok je uvoz usluga snažno porastao za 7,8 posto i oduzeo dodatnih 0,7 postotnih bodova.

Građevinarstvo raste, industrija pada

Realna bruto dodana vrijednost (BDV) porasla je u drugom tromjesečju 2026. za 1,6 posto na godišnjoj razini, usporivši s 2,1 posto u prethodnom tromjesečju i 3,5 posto godinu dana ranije.

Najbrže je rasla poljoprivreda, za 6,2 posto, a slijedile su informacije i komunikacije s rastom od 5,1 posto. Građevinarstvo je poraslo za 3,1 posto, dok su poslovanje nekretninama te javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb ostvarili rast od po 2,9 posto. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja povećale su se za 2,0 posto.

Rezultati u ostalim djelatnostima bili su slabiji. Industrija se smanjila za 0,5 posto, uz stagnaciju prerađivačke industrije, što upućuje na slabost u rudarstvu, energetici ili drugim industrijskim djelatnostima.

Stručne, znanstvene, tehničke i administrativne djelatnosti pale su za 0,6 posto, dok su trgovina, prijevoz, smještaj i ugostiteljstvo porasli za samo 0,8 posto. Dakle, i rashodni i proizvodni pokazatelji daju usklađenu sliku pozitivnog, ali sporijeg rasta, u skladu s postojećom procjenom PBZ-a da će rast u tekućoj godini iznositi oko 2 posto.

Potrošnja se u srpnju oporavila

U PBZ-u očekuju da će domaća potražnja ostati potpora rastu i u tekućem tromjesečju. To potvrđuje i podatak da je nakon vrlo slabašnog drugog tromjesečja realni rast u trgovini na malo u srpnju zabilježio rast od 1,7 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

Time je međugodišnji rast trgovine na malo ubrzao na 3,6 posto, nakon svega 0,4 posto zabilježenih u lipnju odnosno 0,5 posto u svibnju. U PBZ-u navode da je to dijelom posljedica dobrih srpanjskih turističkih pokazatelja, ali i rekordno niske nezaposlenosti te i nadalje solidnog rasta plaća.

I nepotpuni podaci za kolovoz ukazuju na relativno solidan nastavak rasta potrošnje, uz rast iznosa fiskaliziranih računa, korigiranih za transakcijske, u trgovini na malo od oko 4,0 posto.

Očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa investicija u skladu sa završetkom provedbe NPOO-a, i to prvenstveno u građevinskom segmentu.

Kraj godine ovisit će o turizmu, a 2027. o inozemnoj potražnji

Dok bi treće tromjesečje, obilježeno rezultatima turističke sezone, moglo donijeti blago ubrzanje rasta, četvrto tromjesečje, obilježeno visokom prošlogodišnjom bazom, moglo bi vratiti sporiji tempo.

Pogled prema kraju godine, a posebno prema 2027., uvelike će ovisiti i o očekivanom oporavku inozemne potražnje. To bi dalo dodatni poticaj izvozu, ali moglo djelovati stimulirajuće i na privatne investicije, s obzirom na to da se od sljedeće godine Hrvatska više oslanja na tempo povlačenja 'redovnih' EU fondova.

Iako neizvjesno međunarodno geopolitičko okruženje i nadalje predstavlja rizik, u PBZ-u procjenjuju da bi gospodarski rast i u narednoj godini mogao iznositi oko ili malo više od 2 posto. Konačna stopa rasta, pritom, ovisit će i o fiskalnoj politici uoči predizborne 2027. godine.