HUP upozorava: Bujanje plaća u javnom sektoru izmiče kontroli

Hrvatska bilježi jedno od najvećih povećanja bruto plaća u Europskoj uniji od 12,5 posto u 2025., a prihod po zaposlenom tek 6,7 posto. Trošak rada u prihodima porastao je na 14,8 posto (s 14 posto u 2024.), a njegovo nominalno povećanje za 2,8 milijardi eura nadmašuje rast investicija u dugotrajnu imovinu od tek 700 milijuna eura.

Europska središnja banka i mnogi drugi otprije upozoravaju kako rast troška rada koji nije praćen rastom prodje uktivnosti pogoršava inflaciju i konkurentnost, osobito u izvozno-orijentiranim granama. Masa plaća u javnom sektoru u periodu od 2022. do 2025. skočila je 63 posto te je s udjelom od gotovo 14 posto BDP-a pozicionirala Hrvatsku kao viceprvaka EU. To vrši pritisak na rast plaća u privatnom sektoru iznad rasta produktivnosti, ističu Ivan Odrčić i Hrvoje Stojić u ovotjednoj analizi ekonomskih kretanja HUP-a.

Nužno obuzdavanje troškova

U okolnostima usporavanja investicija, slabljenja kreditne aktivnosti i rasta BDP-a od 2 do 2,5 posto u ovoj godini, daljnji rast troška rada bez temelja u dodanoj vrijednosti ne može biti odgovor na inflaciju niti održiv način rasta standarda. Održiv rast plaća može proizlaziti samo na temelju rezultata ulaganja u produktivnost i stvaranja nove vrijednosti, pojašnjavaju analitičari.

Jednako tako, porez na prekomjernu dobit ne može biti učinkovita mjera protiv inflacije jer ne doprinosi smanjenju troškova proizvodnje ni povećanju ponude roba i usluga, niti uklanja temeljne uzroke inflacije.

Učinkovitije mjere za gašenje požara

Sve dok Hrvatska očito iskače prema izdacima za plaće u javnom sektoru i prema udjelu proračunskih prihoda u BDP-u (odnedavno) premašuje prosjek EU te znatno nadmašuje prosjek CEE regije, u HUP-u smatraju kako postoje učinkovitije mjere za gašenje inflacijskog ‘požara’.

Među njima su svakako obuzdavanje mase plaća u javnom sektoru i u proračunu za 2027. godinu, vezanje rasta minimalne plaće uz produktivnost, osiguranje konkurentnijih cijena električne energije za gospodarstvo. Komplementarno, prioritet je jačati konkurentnost kroz niži porezni klin na srednje i više plaće, poticanje reinvestiranja dobiti i ubrzanu amortizaciju ulaganja u nove tehnologije, opremu i industrijska postrojenja.

U slučaju da se dodatno oporezivanje dobiti razmatra, HUP predlaže izuzimanje jednokratnih prihoda, prodaje imovine i druge izvanredne događaje iz porezne osnovice uz korekcije za amortizaciju, porezne gubitke i druge porezno-računovodstvene okolnosti, kao i porezno izuzimanje poduzeća koja ulažu u produktivnost, istraživanje i razvoj, energetsku učinkovitost te reinvestiraju dobit.

Veći troškovi rada bez jačanja produktivnosti povećavaju inflatorne pritiske i slabe konkurentnost gospodarstva, zaključuju u HUP-u.