Komunalni redari podbacili: Bespravnu gradnju nadzire 55 inspektora

Pokušaj države da kronični manjak građevinskih inspektora ublaži prebacivanjem dijela ovlasti na komunalne redare  nije dao očekivane rezultate. Tijekom cijele 2025. godine komunalni redari diljem Hrvatske građevinskoj su inspekciji dostavili svega 67 obavijesti o obustavi građenja i zatvaranju gradilišta. Zbog toga i sam Državni inspektorat (DIRH) u godišnjem izvješću zaključuje da nije uočen bitniji učinak prijenosa ovlasti na lokalnu razinu.

Zagreb čini gotovo polovicu svih obustava

Koliko je ta brojka skromna, dodatno ilustriraju podaci koje je Lider prikupio krajem prošle godine. Samo u Zagrebu komunalni redari obustavili su 32 građenja i zatvorili pripadajuća gradilišta, što znači da na glavni grad otpada gotovo polovica svih slučajeva koje je DIRH evidentirao u cijeloj državi. Na ostatak Hrvatske tako otpada skromnih 35 obavijesti. Dok se u Zagrebu uz to vodilo 15 prekršajnih postupaka, drugi veliki gradovi bilježe potpunu zatišje. U Splitu tijekom 2025. nije zaprimljena nijedna prijava koja bi upućivala na gradnju bez dozvole ili glavnog projekta, a u Rijeci je nakon desetak prijava nadzorom utvrđeno da investitori imaju urednu dokumentaciju ili da je riječ o radovima za koje dozvola nije potrebna.

Nove ovlasti nisu rasteretile državu

Takav rezultat nije u skladu s intencijom države da se proširenjem ovlasti komunalnih redara omoguć brža reakciju na bespravnu gradnju, bez čekanja izlaska državne inspekcije na teren. Redari od kraja 2024. godine mogu izravno obustaviti radove, zatvoriti gradilište, izricati novčane i prekršajne kazne te po potrebi zatražiti asistenciju policije. Ipak, očekivano rasterećenje sustava je izostalo, a na sličan problem DIRH upozorava i na pomorskom dobru. Iako je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama predviđeno da nadzor ondje obavljaju posebni inspektori, to u praksi uglavnom nije zaživjelo, pa građevinska inspekcija i dalje prima velik broj prijava građana i medija.

Sve manje inspektora

Slab učinak na lokalnoj razini dodatno zabrinjava jer je državnih inspektora sve manje. Hrvatska je kraj 2025. dočekala sa svega 55 građevinskih inspektora, uz stalan pad njihova broja. DIRH pritom upozorava na nepovoljnu dobnu strukturu, budući da iskusni kadrovi odlaze u mirovinu ili prelaze u privatni građevinski sektor zbog boljih plaća, dok je odaziv kandidata na nove natječaje gotovo nikakav. Nedovoljni kapaciteti inspekcije predstavljaju izravan rizik za zaštitu vrijednih prostora od devastacije, ali i narušavaju percepciju javnosti o radu nadležnih službi.

Investitori požurili prije novih pravila

Dok kapaciteti inspekcije padaju, pritisak na terenu raste. Inspektorat upozorava na novu nezakonitu gradnju kuća za odmor, ugostiteljskih objekata, bespravnih dogradnji te širenja kampova. Građevinsku aktivnost, navodi se u izvješću, dodatno su potaknule najave novih propisa, poput Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju te izmjena pravila o ozakonjenju. Nastojeći preduhitriti stroža pravila i nove prostorne planove, investitori su požurili predavati zahtjeve za dozvole i prijavljivati početak građenja.

U takvim okolnostima DIRH smatra da bi građevinska inspekcija trebala biti još prisutnija na gradilištima, prije svega radi sprječavanja nezakonitog građenja, ali i radi kontrole kvalitete gradnje i njezine usklađenosti s izdanim dozvolama. Problem je što za veću prisutnost na terenu ima sve manje ljudi. 

Unatoč kadrovskom deficitu, u 2025. godini inspektori su proveli 1.209 nadzora građenja na posebno zaštićenim područjima i izvan građevinskih područja te obavili 1.723 kontrolna nadzora izvršenja svojih rješenja, čime su premašili godišnje planove. Također, od 1.126 izvršnih rješenja, u 539 slučajeva, odnosno 48 posto, nezakonite građevine nakon postupanja inspekcije uklonjene su ili usklađene s propisima, što je iznad planiranih 45 posto. Preko ugovornih izvođača DIRH-a uklonjeno je još 218 bespravnih objekata.

S druge strane, podbacili su u nadzorima po prijavama građana i medija, kojih je obavljeno 1.887 od planiranih dvije tisuće, te u nadzoru aktivnih gradilišta s obavljenih 284 od planiranih 300 nadzora.

Ukratko, prva puna godina novih pravila zasad nije donijela ono što se očekivalo. Komunalni redari dobili su veće ovlasti, ali ih na terenu koriste rijetko, dok je državnih građevinskih inspektora sve manje. 

Posljednja nada

Jedina veća nada sada ostaje eProstorna inspekcija, sustav koji bi satelitskim snimkama trebao automatski otkrivati promjene u prostoru i upozoravati na potencijalnu bespravnu gradnju. Prema ranijim najavama, sustav bi trebao biti u funkciji do kraja ove godine te bi trebao omogućiti da se nezakoniti zahvati prepoznaju znatno ranije nego danas. No ni satelit ne može zatvoriti gradilište niti ukloniti bespravnu građevinu - za to će i dalje trebati ljudi na terenu.

Ako se komunalni redari nisu ozbiljnije aktivirali, građevinskih inspektora je sve manje, a ni novi digitalni nadzor ne uspije zaustaviti gradnju na vrijeme, hoće li sljedeći korak države kroz nekoliko godina ponovno biti novi krug legalizacije?