Od prve utrke do Cro Racea: biciklizam između tradicije i prometa

Zagreb je 29. lipnja 1886. svjedočio prvoj biciklističkoj utrci – događaju koji je označio početak jedne sportske i društvene priče koja traje 140 godina. Na Zrinjevcu, na sjeveru tzv. Lenucijeve potkove natjecatelji su se utrkivali u dvjema kategorijama: velikih i malih bicikala.

U vrijeme kada je bicikl bio tehnološka novotarija i simbol modernosti, ova utrka nije bila samo sportski događaj, bila je i kulturni znak ulaska Zagreba i Hrvatske u europske trendove mobilnosti i rekreacije.

Od koturaštva do ozbiljnog sporta

U to se doba biciklizam nazivao koturaštvom, pa otuda i naziv Koturaške ceste u Zagrebu – podsjetnik na vrijeme kada su se prvi entuzijasti okupljali i utrkivali na improviziranim stazama. Južno od današnje trase te ceste izgrađeno je i ovalno trkalište, svojevrsni velodrom, koji je omogućio organiziraniji i natjecateljski razvoj sporta.

Biciklizam se potom razvijao paralelno s urbanizacijom i širenjem prometne infrastrukture. Iz rekreacije i društvene razonode prerastao je u ozbiljan natjecateljski sport, s klubovima, pravilima i organiziranim utrkama.

Zlatno doba utrka: ‘Kroz Jugoslaviju’

U drugoj polovici 20. stoljeća, najvažniji biciklistički događaj na ovim prostorima bila je utrka ‘Kroz Jugoslaviju’. Prvi put organizirana je 1937. kao Utrka kroz Hrvatsku i Sloveniju, a posebnu popularnost i međunarodni značaj stekla je nakon Drugog svjetskog rata. Ova je etapna utrka povezivala različite krajeve zemlje i razvila se u pandan velikim svjetskim utrkama poput Tour de Francea ili Giro d’Italia.

Za mnoge generacije gledatelja i sportaša bila je vrhunac sezone – ne samo sportski, nego i medijski događaj koji je donosio prizore pejzaža, gradova i ljudi iz svih dijelova države. Kroz nju su stasali brojni vrhunski biciklisti, a utrka je imala i snažnu promotivnu dimenziju.

Nova era: Cro Race

Danas tu tradiciju na moderan način nastavlja Cro Race, međunarodna etapna utrka koja Hrvatsku ponovno pozicionira na biciklističkoj karti Europe, i uvrštena je u top 40 najznačajnijih višednevnih profesionalnih biciklističkih utrka u svijetu. Ove godine bit će održana u rujnu. 

Posebna vrijednost ove utrke leži u globalnoj vidljivosti – zahvaljujući izravnim prijenosima na Eurosportu, gledatelji diljem svijeta upoznaju hrvatske krajolike, obalu, nacionalne parkove i povijesne gradove.

Cro Race tako nadilazi okvire sporta i postaje snažan alat turističke promocije, spajajući vrhunski sport s vizualno atraktivnim lokalitetima – od jadranske obale do kontinentalne unutrašnjosti.

Paradoks Zagreba: rast popularnosti bez infrastrukture

Unatoč dugoj biciklističkoj tradiciji, Zagreb danas živi određeni paradoks. S jedne strane, grad je sve biciklističkiji: broj biciklista raste, gradske vlasti sve više uvode biciklističke staze, često i na račun prostora za automobile, a bicikl se profilira kao važan oblik urbane mobilnosti.

S druge strane, simbolički i stvarni gubici infrastrukture su očiti. Biciklističkih staza na prometnicama još je premalo, a Stadion u Kranjčevićevoj ulici, koji je desetljećima imao jedinu pravu biciklističku stazu (velodromskog tipa) u Zagrebu, nedavno je srušen. Novi projekt stadiona ne predviđa biciklističku stazu. Time grad ostaje bez velodroma, ključnog mjesta za razvoj natjecateljskog biciklizma na stazi.

Cikloturizam i veliki neiskorišteni potencijal

U nastavku sportskog biciklizma Hrvatska u cjelini bilježi snažan rast cikloturizma. Sve više turista dolazi upravo zbog vožnje biciklom, istraživanja prirode i aktivnog odmora. Rute kroz Istru, Dalmaciju i unutrašnjost postaju sve popularnije, a međunarodne mreže biciklističkih puteva uključuju i hrvatske dionice.

Međutim, unatoč tom rastu, kronični problem ostaje: nedostatak kvalitetne i sigurne biciklističke infrastrukture, osobito uz glavne prometnice.

Posebno se to vidi na Jadranskoj magistrali (Jadranskoj cesti). Jedna od najljepših prometnica za bicikliste, zbog uskih kolnika i velikog prometa motornih vozila bez biciklističke trake, postaje i sve opasnija za bicikliste. U kontekstu sve veće popularnosti cikloturizma takvi nedostatci pretvaraju se u ozbiljan razvojni hendikep.

Ceste ne prate biciklističke ambicije

Od prve utrke 1886., preko velodroma kod Koturaške i legendarne utrke ‘Kroz Jugoslaviju’, do današnjeg Cro Racea – biciklizam je u Zagrebu i Hrvatskoj prošao put od pionirskog entuzijazma do globalne promocije i značajnog dijela turističkog kolača.

Danas, kada bicikl ponovno dobiva na važnosti – kao sport, kao prijevozno sredstvo i kao turistički proizvod – izazov više nije popularnost. Aktualni izazov je u infrastrukturi.

Jer, ako je 29. lipnja 1886. bio početak jedne priče, njezino pravo poglavlje tek se piše – na cestama koje tek trebaju postati dovoljno sigurne i povezane da prate ambicije za iskorištavanje velikog biciklističkog potencijala.