Jesu li kazne za šibenske kafiće doista bile prestroge?

Nedavno su porezni inspektori zapečatili dva šibenska lokala, zbog čega su vlasnici putem medija prosvjedovali. Oglasila se i Udruga Glas poduzetnika (UGP), ali isto tako je i Porezna uprava (PU) reagirala na medijska pisanja poručujući da su postojali opravdani razlozi za zatvaranje lokala na osam dana i plaćanje kazne. Vrlo je važno da u takvim slučajevima ostanemo hladne glave i ne podlegnemo pritisku ijedne strane.

Dakle, jedan je kafić zapečaćen, kako pišu lokalni portali, zato što su konobari nakon zatvaranja ostali gledati utakmicu Hrvatska – Portugal u jedan sat iza ponoći 3. srpnja ove godine. Tada su došla dvojica inspektora, sjela na terasu i naručila dva piva. Budući da je lokal bio zatvoren, nisu dobili račun i 'zbog tih su nas osam eura zapečatili', izjavio neimenovani vlasnik portalu ŠibenikIN. Osim toga, kažnjen je s 4200 eura.

Vlasnica kafića iz šibenske stare jezgre kažnjena je također zatvaranjem lokala te s 3500 eura zato što su troje inspektora, unatoč tomu što su svi računi bili uredni (tvrdi ona), ustanovili da jedan od konobara nije stigao izdvojiti napojnicu iz blagajne. On je tada čak i upozorio inspektore da će možda biti viška u blagajni jer ga zbog gužve nije stigao izdvojiti. Bilo je 4,30 eura viška u blagajni, pa iako su mu inspektori rekli da je dopušteno imati do četiri eura viška te da neće biti problema (barem tako tvrdi vlasnica), ipak je kafić zatvoren na osam dana.

Kazna (ni)je prestroga

UGP je reagirao ističući da poštuje mjerodavnost porezne inspekcije, odnosno ne dovodeći u pitanje potrebu kažnjavanja prekršaja, ali smatra da sankcije moraju biti razmjerne. Drugim riječima, ako je netko pogriješio, neka odgovara, ali 'problem nastaje kada posljedice kazne višestruko nadmaše težinu samog prekršaja'.

I zaista, kada čovjek čita takve priče, zapita se ima li smisla zatvoriti takve lokale, i to još u jeku turističke sezone, te nije li dovoljna iznimno visoka kazna od nekoliko tisuća eura. Jer zatvaranjem ne gubi samo vlasnik kafića, nego i zaposlenici koji privremeno ostaju bez posla, dobavljači bez narudžbi, gosti bez usluge, a država bez poreznih prihoda.

Gledajući iz njihove perspektive, ali i iz perspektive neutralnog promatrača, ta je kazna prestroga i besmislena. Međutim, kao što sam naveo na početku, treba sve to promatrati hladne glave, pogotovo zato što se na medijske napise oglasio i PU.

U svom reagiranju PU ističe 'kako se mjera privremene zabrane rada ne izriče zbog pojedinačne pogreške, već isključivo u slučajevima opetovanog i sustavnoga kršenja poreznih propisa'. E, to je sad već druga stvar. Naime, vlasnici zapečaćenih lokala isticali su da su uvijek poslovali prema propisima, a sada PU tvrdi da inspektorima nije bilo prvi put da otkriju njihove nepravilnosti.

'Posebno se to odnosi na neizdavanje računa i utvrđivanje neopravdanih manjkova, čime se izravno oštećuju građani, državni proračun i svi porezni obveznici koji svoje obveze ispunjavaju uredno i zakonito', navodi PU. Ujedno, dodaje se u priopćenju, 'neizdavanje računa nije administrativni propust, već postupanje kojim se zadržava porez koji su građani već platili u cijeni proizvoda ili usluge'.

Opreznije komentiranje

Dakle, priča ima i drugu stranu medalje i moramo uzeti u obzir tvrdnje i jedne i druge strane. I u PU-ovu priopćenju stoji da nikad ne zatvaraju lokal zbog jedne pogreške, što znači da i u tom tijelu smatraju da bi zbog 4,30 eura viška u blagajni ili dva piva prodana bez računa bilo besmisleno zatvoriti lokale koji i državi donose prihode. Očito je morao biti neki jači razlog zašto je to napravljeno, a u PU-u ističu da je riječ o opetovanom kršenju propisa. U svakom slučaju, ako vlasnici lokala smatraju da su oštećeni (a ne isključujem ni tu mogućnost), ne preostaje im ništa osim sudovanja. Ali u svakom slučaju bilo bi dobro da se opreznije pristupi komentiranju takvih situacija jer ne mora sve biti onako kako nam se na prvu čini. 

POST SCRIPTUM

I prije smo pisali o postupanjima inspektora te se zauzimali za jednu stvar: ako poduzetnik nije napravio veći prekršaj, treba mu dati rok da to ispravi, a ne ga odmah kažnjavati; no ako istu pogrešku ponovi, onda ga treba kazniti maksimalnom kaznom. I to je jedini ispravan put. Međutim, kod nas još postoji problem zakonske osnove za upozorenja, iako je napravljen solidan iskorak. Naime, često se u zakonskim kaznenim odredbama kaže da će poduzetnik biti kažnjen 'ako…', a bilo bi dobro da se navede da će biti upozoren te nakon toga kažnjen ne ispravi li pogrešku. Inspektori praktično krše zakone ako samo upozore poduzetnike.