Na današnji dan

Prvi let u Hrvatskoj: nevjerojatna priča pilota koji više nije poletio

Dragutin Novak: Od prvog uspona s Penkalinim avionom, preko aeromitingaa i borbenih letova do života bez letenja

Na livadi zagrebačkog Pongračeva, uz znatiželjne poglede okupljenih, 22. lipnja 1910. dogodilo se nešto što je do tada bilo gotovo nezamislivo – čovjek je prvi put poletio avionom u Hrvatskoj.  

Letjelica od drva i platna, djelo izumitelja Slavoljuba Penkale, nakon kratkog zaleta odvojila se od tla. Za upravljačem je bio 18-godišnji mehaničar Dragutin Novak, koji će dizanjem na deset metara od tla i zaokretom od 180 stupnjeva ući u povijest kao prvi hrvatski pilot.  

Penkala – pionir koji je odustao od avijacije

Penkala je već dotad izumio mehaničku olovku (penkalu), nalivpero, termofor… Tom izumitelju i industrijalcu zrakoplovstvo je predstavljalo novi izazov. Inspiriran uspjehom braće Wright, samo pet godina nakon njihovog prvog leta počeo je konstruirati vlastitu letjelicu. 

U tome mu se kao desna ruka pridružio mladi Dragutin Novak, kojeg je zrakoplovstvo 'zarazilo' na aeromitingu u Budimpešti. Zato je on u lipnju 1910. i sjeo za upravljač aviona, koji je bio među prvim takvim konstrukcijama u ovom dijelu Europe, a Penkalu i Novaka nazivali su hrvatskom braćom Wright.

Avionom kojeg je konstruirao Slavoljub Penkala 22. lipnja 1910. pilotirao je Dragutin Novak 

Avionom kojeg je konstruirao Slavoljub Penkala 22. lipnja 1910. pilotirao je Dragutin Novak 

No projekt nije dugo potrajao. Već iste godine avion je oštećen u nezgodi, nakon čega Penkala odustaje od razvoja letjelica i okreće se drugim izumima.  

Novak – zvijezda europskih aeromitinga

Novak je nastavio letjeti. Povezao se s poduzetnikom Mihajlom Merćepom, koji je  kao investitor u Zagreb pozvao Slovence, braću Edvarda i Joška Rusjana. Nakon pogibije Edvarda Rusjana, Novak nastavlja s Joškom raditi na unapređenju aviona, nastupa na spektakularnim mitinzima po Europi i pobjeđuje 1912. u Budimpešti. Nakon pada u Grazu završava u bolnici. Merćep tada prekida suradnju i Novak se počinje baviti mehaničarskim zanatom. 

Kad je izbio rat odlazi u vojsku i uskoro je prebačen u austro-ugarsku avijaciju, za što dobiva niz vojnih priznanja. Letačku karijeru okončao je 1916., kad je na borbenom letu oglušio na jedno uho prilikom eksplozije granate u neposrednoj blizini. Zatim je bio vojni učitelj letenja i više nikada nije poletio – ni kao pilot ni kao putnik. 

Kao da su u Kraljevini SHS zaboravili na jednog od ponajboljih pilota. Iako je tražio posao povezan s avionima, nije primljen čak ni za aviomehaničara.

Karijera nakon prizemljenja

Nakon rata bavi se drugim poslovima i osniva autoprijevozničko poduzeće, koje mu je 1945. nacionalizirano. Zapošljava se 1948. kao ravnatelj Gradskog autobusnog poduzeća u Križevcima, a od 1949. do umirovljenja 1954. radi na Poljoprivrednom tehnikumu u Križevcima. U rodni Zagreb vraća se s obitelji 1970., gdje 31. listopada 1978. umire s 86. godini.

Novak - kojeg bi danas zvali probnim pilotom - svjedočio je razvoju zrakoplovstva od pionirskih letjelica do mlaznih aviona.

Hrvatska moderna avioindustrija

Hrvatska nakon pionirskih dana nikad nije razvila vlastitu avioindustriju. U toj branši postoje tek dvije značajnije tvrtke, obje u stranom vlasništvu. FACC Solutions Croatia proizvodi dijelove za Airbus i Boeing, a Enikon Aerospace bavi se završnom obradom zrakoplova. 

Od Penkalinog drveno-platnenog aviona do dijelova u Airbusima – veza je neizravna, ali ipak postoji.

Hrvatska je rano poletjela, ali se brzo prizemljila. 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju