Skok cijene nafte i napad SAD-a na Iran srušili svjetske burze
nafta, dionice, rast, energetika
Američki udar na iranske lansere podigao je naftu. Tržišta strahuju od jačanja inflacije i novog rasta kamatnih stopa američkog Feda
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale jer su zbog rasta napetosti na Bliskom istoku porasle cijene nafte, pa su porasli i izgledi da će američka središnja banka uskoro povećati kamatne stope.
Dow Jones indeks oslabio je 0,70 posto, na 53.185 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,33 posto, na 7.686 bodova, a Nasdaq 0,12 posto, na 26.370 bodova.
Pad indeksa posljedica je novog zaoštravanja krize na Bliskom istoku, nakon što su američke snage u nedjelju izvele napad na dva iranska lansera na otoku Larak.
To je prvi američki napad na Iran od kraja srpnja, a Washington je poručio da je napad izveo zbog toga što su Iranci pripremali lansiranje raketa s morskim minama u Hormuški tjesnac.
Zbog toga su jučer snažno porasle cijene nafte, što je pojačalo strahovanja od rasta inflacije i kamatnih stopa.
Tako je najveća svjetska burza pala drugi dan zaredom. U petak je, naime, ulagače obeshrabrio predsjednik Feda Kevin Warsh, kazavši da tijekom ljeta nije bilo značajnijeg poboljšanja u trendu inflacije i da će, ostane li inflacija povišena, Fed imati posla.
Nakon Warshovih poruka, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 65 posto izgleda da će Fed već u rujnu povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, dok se još nedavno procjenjivalo da ti izgledi iznose oko 40 posto.
Na očekivanja u vezi kamata u petak bi moglo utjecati izvješće o zapošljavanju u SAD-u. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih u kolovozu porastao za 58.000, nakon što je u srpnju neočekivano pao za 23.000.
Unatoč nesigurnom trgovanju, u cijelom kolovozu su burzovni indeksi zabilježili rast. Dow Jones ojačao je 1,3 posto, S&P 500 2,6, a Nasdaq 3,9 posto.
I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,29 posto, na 10.824 boda, no frankfurtski DAX oslabio je 1,17 posto, na 26.258 bodova, a pariški CAC 0,79 posto, na 8.334 boda.
Azijske burze pale drugi dan zaredom
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer su zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte dodatno porasle, pa je sve izvjesnije da će središnje banke povećavati kamatne stope.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu 0,3 posto.
Pritom su cijene dionica u Indiji, Japanu, Australiji i Hong Kongu pale između 0,1 i 1 posto, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,3 posto. Tako većina burzi prati jučerašnji pad Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks oslabio 0,70 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,33, a Nasdaq 0,12 posto.
Nesigurnost na tržištima posljedica je novog zaoštravanja krize na Bliskom istoku, nakon što su američke snage u nedjelju izvele napad na dva iranska lansera na otoku Larak.
To je prvi američki napad na Iran od kraja srpnja zbog čega su jučer cijene nafte snažno porasle. A to je ojačalo strahovanja od rasta inflacije i kamatnih stopa.
Tim više što je u petak ulagače obeshrabrio predsjednik Feda Kevin Warsh, kazavši da tijekom ljeta nije bilo značajnijeg poboljšanja u trendu inflacije i da će, ostane li inflacija povišena, Fed imati posla.
Nakon Warshovih poruka, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 65 posto izgleda da će Fed već u rujnu povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, dok se još nedavno procjenjivalo da ti izgledi iznose oko 40 posto.
Ovoga se tjedna očekuje povećanje kamata novozelandske središnje banke, a idućega tjedna moguće je i povećanje kamata europskih monetarnih vlasti.
Cijene nafte porasle drugi dan zaredom
A zbog krize na Bliskom istoku, cijene su nafte porasle drugi dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros ojačala 0,92 posto, na 91,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,20 posto, na 86,80 dolara.
Dolar blago oslabio
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost američke prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,52 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,58 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 159,75 na 159,85 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1605 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1595 dolara.
