Mijenja li se industrija zdravlja

Zdravstvo više nije samo pitanje skrbi o pacijentima, već jedno od ključnih pitanja održivosti gospodarstva, tržišta rada i društva u cjelini. U vrijeme kada populacija stari, kronične bolesti rastu, a tehnologija ubrzano mijenja medicinsku praksu, zdravstvena industrija ulazi u novo razvojno razdoblje.

Među onima koji aktivno sudjeluju u oblikovanju tih promjena je i Marijana Pašalić, CEO Affidea Hrvatska. Kao čelnica jedne od vodećih zdravstvenih grupacija, svakodnevno donosi odluke na sjecištu medicine, tehnologije i poslovne strategije. Razgovarali smo o budućnosti zdravstvene industrije, ulozi preventive, potencijalu umjetne inteligencije i izazovima koji će definirati zdravstveni sustav u godinama koje dolaze.

Koji će izazov najviše oblikovati zdravstvenu industriju?

Demografske promjene. Živimo dulje nego ikada prije, ali broj godina koje provodimo s kroničnim bolestima također raste. To stvara golem pritisak na zdravstvene sustave diljem svijeta i zahtijeva potpuno drugačiji pristup planiranju zdravstvene skrbi.

Kako prijelaz prema upravljanju zdravljem mijenja poslovne modele?

Zdravstvene organizacije više neće biti vrednovane samo prema broju pruženih usluga, nego prema stvarnim zdravstvenim ishodima. Fokus se postupno pomiče s volumena prema vrijednosti, što mijenja način ulaganja, organizacije rada i razvoja novih usluga.

Utjecaj umjetne inteligencije?

Umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, ali će transformirati način na koji oni rade. Najveća vrijednost AI-ja nije u automatizaciji odluka nego u oslobađanju vremena za ono što je nezamjenjivo, a to je ljudski odnos između liječnika i pacijenta. Tehnologija će preuzeti dio administracije i analize podataka, dok će stručna prosudba i empatija ostati ljudska domena.

Budućnost privatnog i javnog zdravstva?

Ne vjerujem u koncept konkurencije između javnog i privatnog sektora. Vjerujem u partnerstvo. Izazovi koji su pred nama toliko su veliki da će uspješni zdravstveni sustavi biti oni koji će najbolje povezati resurse, znanje i kapacitete oba sektora, kao što to već neke europske predstavnice Affidea provode. Iskustvo Affidea Group u Europi pokazuje da se uspješno i održivo poslovanje temelji na partnerskom odnosu s državnim zdravstvenim sustavima. U Portugalu, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj najveći dio poslovanja Affidea Group temelji se upravo na suradnji s javnim sektorom i modelu rada koji uključuje vanjske/ suradne liječnike. Vjerujemo da je takav model važan za osiguravanje dostupnosti specijalističkih usluga i smanjenje listi čekanja, uz očuvanje stabilnosti javnog sustava i da je moguć i kod nas.

Koliki je omjer liječnika zaposlenih za stalno i vanjskih suradnika?

U Affidea Hrvatska struktura liječničkog kadra razlikuje se ovisno o specifičnostima pojedine poliklinike i opsegu usluga. U prosjeku, udio vanjskih/suradnih liječnika kreće se oko 15%-20%. Ovakav model poslovanja omogućuje nam uključivanje vrhunskih stručnjaka različitih (sub)specijalnosti i osigurava fleksibilnost u organizaciji rada.

Posljednjih godina svjedočimo snažnom rastu privatnog zdravstvenog sektora. Što taj trend govori o očekivanjima današnjih pacijenata i kako se njihovi zahtjevi mijenjaju?

Današnji pacijenti više ne traže samo kvalitetnu medicinsku uslugu. Traže dostupnost, brzinu, individualizirani pristup i cjelovito iskustvo. To nije specifičnost zdravstva – ista očekivanja oblikuju gotovo sve industrije. Upravo zato zdravstvene ustanove danas moraju razmišljati ne samo kao pružatelji zdravstvene skrbi, već i kao organizacije usmjerene na iskustvo pacijenta.

Može li Hrvatska postati regionalno središte izvrsnosti u privatnom zdravstvu i koje su naše najveće konkurentske prednosti?

Hrvatska ima potencijal postati jedno od vodećih regionalnih središta privatnog zdravstva, no za to su potrebna kontinuirana ulaganja u tehnologiju, ljudske potencijale i inovacije. Globalno tržište zdravstvenih usluga ubrzano raste, a pacijenti su spremni putovati zbog kvalitete, stručnosti i dostupnosti.

Naša najveća prednost nije samo geografski položaj, već kombinacija medicinskog znanja, konkurentnosti i sve razvijenije zdravstvene infrastrukture. Istodobno, vidimo rast interesa za preventivne programe, personaliziranu medicinu i longevity, što otvara potpuno nove mogućnosti razvoja.

Zdravstvene organizacije koje će uspjeti povezati medicinsku izvrsnost, digitalnu transformaciju i iskustvo pacijenta bit će lideri nove generacije zdravstvene skrbi, ne samo u Hrvatskoj nego i na međunarodnom tržištu.

Je li prevencija najisplativija investicija?

Gotovo da ne postoji investicija koja dugoročno donosi veći povrat od prevencije. Svaka bolest koja se spriječi znači bolju kvalitetu života za pojedinca i manji financijski teret za sustav. Ključno pitanje više nije isplati li se ulagati u prevenciju, nego kako ju učiniti dostupnom što većem broju ljudi.

Koliko smo blizu personaliziranoj medicini?

Mnogo bliže nego što većina ljudi misli. Personalizirana medicina već danas postoji u brojnim područjima, posebno u onkologiji. Ono što slijedi jest njezina šira primjena kroz kombinaciju genetike, digitalnih alata i napredne dijagnostike.

Tri trenda koja će oblikovati zdravstvo do 2035.?

Prvi je prijelaz s liječenja na prevenciju. Drugi je integracija umjetne inteligencije u gotovo sve segmente zdravstvene skrbi. Treći je rast personalizirane medicine. Zajedničko svim tim promjenama jest činjenica da će zdravstvo postati proaktivnije, prediktivnije i individualiziranije nego ikada prije.