Strana ulaganja u jugoistočnoj Europi naglo padaju

Prošla godina donijela je oštar rez u prilivu stranog kapitala u veći dio jugoistočne Europe. Hrvatska, Srbija i Sjeverna Makedonija zabilježile su dvoznamenkaste padove izravnih stranih ulaganja, dok je Bosna i Hercegovina nastavila silazni trend koji traje već dulje vrijeme.

Ipak, regija nije jedinstvena, pa  su Albanija i Crna Gora privukle rekordne iznose kapitala, ponajviše zahvaljujući nekretninama, dok je Slovenija ostala otporna na turbulencije koje su pogodile ostale susjede.

Hrvatska je u 2025. godini primila 2,63 milijarde eura stranog kapitala, što je 37 posto manje nego u rekordnoj 2024. godini. Najveći krivac je farmaceutska industrija, čija su ulaganja pala za 1,13 milijardi eura, odnosno čak 73 posto ukupnog smanjenja u zemlji. Financijski sektor izgubio je 336 milijuna eura, a savjetodavne djelatnosti 194 milijuna eura.

Financijski i farmaceutski sektor zajedno su prošle godine apsorbirali oko 40 posto svih stranih ulaganja u zemlji, što upućuje na zabrinjavajuću koncentraciju. Njemačka i Španjolska ostale su najveći pojedinačni investitori, s ukupno gotovo trećinom svih ulaganja, dok je sektor opskrbe električnom energijom, vođen energetskom tranzicijom, jedan od rijetkih segmenata koji je zabilježio rast priljeva.

Pad u Srbiji

Srbija je prošla još dramatičniji pad. Neto izravna strana ulaganja iznosila su 2,28 milijarde eura, upola manje nego godinu ranije, dok je ukupni priljev pao za 34 posto na 3,48 milijardi eura. Istodobno je odljev kapitala iz zemlje skočio za 91 posto. Njihova Narodna banka pad je pripisala globalnoj neizvjesnosti i protekcionističkim trgovinskim politikama, ali i unutarnjim društvenim i političkim tenzijama. Europska unija ostaje dominantan izvor kapitala sa 67,6 posto udjela, a najviše se ulagalo u prerađivačku industriju i građevinarstvo.

Suprotno regionalnom trendu, Albanija je zabilježila rast priljeva na 1,63 milijarde eura. Nekretnine su apsolutno dominantan sektor, s 561 milijun eura ulaganja, dvostruko više od drugog najvećeg segmenta, osiguranja i financijskih djelatnosti. Nizozemska, Italija i Kosovo predvodile su listu investitora, svaka s gotovo dvjesto milijuna eura.

Crna Gora bilježi sličan obrazac rasta koji je također pogonjen nekretninama. Neto priljev porastao je 8 posto na 531 milijun eura, a investicije u nekretnine, vrijedne 497 milijuna eura, i dalje su uvjerljivo najveći segment. Srbija je s 142 milijuna eura postala najveći pojedinačni investitor u crnogorsko gospodarstvo, ispred Turske i Njemačke.

Sjeverna Makedonija zabilježila je pad izravnih stranih ulaganja na 467,5 milijuna eura u 2025. godini, nakon 1,2 milijarde eura ostvarenih u 2024. Kapitalni tijekovi održavali su se kroz zadržanu dobit postojećih kompanija (295,5 milijuna eura) i vlasničke dokapitalizacije (288,1 milijun eura), dok je ukupni rezultat umanjen zbog neto odljeva po bazi međukompanijskog dužničkog razduživanja od -116,1 milijun eura.

Neovisna Slovenija

Slovenija je u prva tri kvartala 2025. godine ostvarila neto priljev izravnih stranih ulaganja od 0,6 milijardi eura, što je za 100 milijuna više nego u istom razdoblju 2024. Podaci Banke Slovenije pokazuju dvosmjerna kretanja: dok su stranci pojačali ulaganja u Sloveniju za 1,3 milijarde eura, slovenske su investicije u inozemstvu porasle za 0,7 milijardi eura. Zahvaljujući snažnom izvozu transportnih i turističkih usluga, suficit tekućeg računa dosegnuo je 2,4 milijarde eura. Unutar robne razmjene zabilježen je strukturni zaokret – uvoz iz Hrvatske porastao je za 400 milijuna eura, dok je uvoz iz Njemačke i Italije pao za isti iznos.

Na kapitalnom planu, Slovenija drži poziciju neto vjerovnika prema inozemstvu s razlikom od -9,9 milijardi eura; njezin bruto vanjski dug iznosi 63,4 milijarde eura (94,6 posto BDP-a), dok vanjska potraživanja premašuju taj iznos i penju se na 73,2 milijarde eura. Kada je riječ o ukupnom stanju ulaznih stranih investicija, ono je krajem 2024. iznosilo 23 milijarde eura ili 34,4 posto BDP-a. Taj omjer pokazuje da je Slovenija znatno manje ovisna o stranom kapitalu od Hrvatske, u kojoj stanje ulaznih stranih ulaganja čini čak 66,1 posto BDP-a.

Trend pada u BIH

Bosna i Hercegovina nastavlja trend pada koji traje već nekoliko godina. U prvih devet mjeseci 2025. godine zemlja je primila 536,9 milijuna eura, gotovo 180 milijuna eura manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Posebno je zanimljivo da je Hrvatska, koja je u cijeloj 2024. godini bila najveći pojedinačni investitor u BiH s gotovo 200 milijuna eura, u prvih devet mjeseci 2025. godine pala na drugo mjesto iza Njemačke. Financijske usluge i trgovina i dalje su sektori koji privlače najviše kapitala.