Biznis i politika

U obrtima 32 tisuće zaposlenih više, najbrže raste taksi prijevoz

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

U srpnju je u obrtima bilo 220.227 zaposlenih, a broj obrta dosegnuo je 143.837, pokazuju podaci HZMO-a i HOK-a

Unatoč najavama većeg oporezivanja paušalnih obrtnika, broj zaposlenih u obrtima u Hrvatskoj nastavlja rasti. Najveći dio ovogodišnjeg povećanja zabilježen je od travnja, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) koje prati Hrvatska obrtnička komora (HOK). U srpnju je u obrtima bilo ukupno 220.227 zaposlenih, odnosno obrtnika i radnika osiguranih po osnovi obrta, što je 32.149 osoba ili 17,1 posto više nego u siječnju.

Rast se ubrzao s početkom proljeća. Nakon povećanja od 0,3 posto u veljači i 1,1 posto u ožujku, broj zaposlenih u travnju je porastao 3,7 posto, u svibnju 4,6 posto, a u lipnju još 4,5 posto. U srpnju je mjesečni rast usporio na 1,8 posto.

Najveći dio povećanja odnosi se na radnike zaposlene u obrtima. Njihov je broj od siječnja do srpnja porastao s 98.660 na 122.492, odnosno za 23.832. Istodobno je broj obrtnika povećan s 89.418 na 97.735, odnosno za 8.317.

Raste i broj obrta. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u srpnju ih je bilo 143.837, odnosno 9.262 ili 6,9 posto više nego u siječnju, kada ih je bilo 134.575.

Najizraženiji rast zabilježen je u prijevozu osoba i stvari. U tom je cehu broj obrta povećan s 11.419 na 12.876, odnosno za 1.457 ili 12,8 posto. Slijedi uslužno zanatstvo, u kojem je broj obrta povećan za 6.062 ili 7,8 posto, dok je ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa dobio 775 obrta, što je rast od 7,2 posto.

Unutar šireg ceha prijevoza osoba i stvari posebno se ističe djelatnost prijevoza putnika vozilom s vozačem na zahtjev. HZMO je u srpnju u toj djelatnosti evidentirao 2.596 obrtnika, 70 više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj njihov se broj povećao za 411 ili 18,8 posto.

Rastu broja obrta u prijevozu vjerojatno su pridonijeli pojačani inspekcijski nadzori nad taksi tržištem, uključujući rad posredničkih tvrtki i agregatora, te obveza ishođenja kartice autotaksi vozača. Karticu izdaje Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), a od početka lipnja bez nje se više ne može zakonito pružati autotaksi usluga. Strože kontrole i nova pravila mogli su dio vozača koji su dotad radili preko agregatora ili izvan formalnih tokova potaknuti na otvaranje vlastitog obrta, pa je moguće da dio povećanja broja taksi obrta odražava formalizaciju dotad neregistrirane djelatnosti.

U ostalim cehovima rast je bio nešto umjereniji. Proizvodno zanatstvo povećalo je broj obrta za 3,8 posto, ugostiteljstvo i turizam za 2,9 posto, trgovina za 2,3 posto, a ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo za 1,3 posto.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju