Vidovdan: Datum na koji su se lomile države, poretci i sudbine

Ako postoji datum koji se na ovim prostorima iznova pojavljuje kao simbol političkih lomova i povijesnih preokreta, onda je to 28. lipnja – Vidovdan. Nije riječ o jednom ‘sudbonosnom’ događaju, nego o nesvakidašnjem kontinuitetu datuma na koji su se kroz desetljeća i stoljeća nizali trenutci koji su dramatično mijenjali državne, političke i društvene odnose.

Sarajevski atentat

Vidovdanski serijal u modernoj političkoj povijesti počinje 1914. Sarajevskim atentatom – okidačem za Prvi svjetski rat i proces koji je doveo do raspada Austro-Ugarske i stvaranja nove državne arhitekture u ovom dijelu Europe, s dramatičnim posljedicama i za Hrvatsku. Već tada Vidovdan postaje više od kalendarskog podudaranja: simbolička matrica u koju se učitavaju političke poruke i povijesna značenja.

Vidovdanski ustav

Ta simbolika dodatno se učvršćuje 1921. donošenjem Vidovdanskog ustava, kojim je novoosnovana Kraljevina SHS institucionalno definirana kao centralizirana i unitarna monarhija. Time je, barem za jedno razdoblje, ‘zacementiran’ model upravljanja koji će dugoročno generirati političke napetosti i neriješena nacionalna pitanja.

Rezolucija Informbiroa

U 20. stoljeću niz se nastavlja.

Rezolucija Informbiroa 28. lipnja 1948. označila je dramatičan raskid s Moskvom i pokrenula proces kojim se Jugoslavija profilirala između Istoka i Zapada. Logično je zaključiti da bi bez tog razlaza Jugoslavija vrlo vjerojatno završila kao još jedna sovjetska satelitska država. Upravo zato nesvrstani pokret nije bio slučajna epizoda, nego logičan nastavak strateškog odmaka od blokovske podjele svijeta, ali i spretno korištenje pozicije u kojoj je Jugoslavija postala trgovački most između Istoka i Zapada.

Od Kosovske bitke do Gazimestana

Krajem stoljeća, 28. lipnja ponovno postaje politička pozornica. Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu 1989., održan na 600. obljetnicu Kosovske bitke, bio je više od komemoracije: predstavljao je snažan simbolički i mobilizacijski trenutak koji je najavio raspad jugoslavenskog poretka i ratove koji će uslijediti.

Sama simbolika Vidovdana seže, naravno, dalje u prošlost — do Kosovske bitke 1389., koja se zbila 15. lipnja po tadašnjem julijanskom, na blagdan svetog Vida, pa se upravo zato njezina simbolika vezala uz Vidovdan, koji se danas obilježava 28. lipnja po gregorijanskom kalendaru.

Upravo ta ‘igra s kalendarom’ dodatno je učvrstila 28. lipnja kao datum kolektivnog pamćenja i političke simbolike. Vidovdan je tako postao svojevrsna povijesna točka gravitacije: događaji se na taj datum ne samo pamte nego se na njega i svjesno ‘naslanjaju’.

Miloševićevo izručenje

I napokon, gotovo kružno zatvaranje kosovskog i gazimestanskog povijesnog luka događa se 28. lipnja 2001., kada Milošević biva izručen Haagu. Time taj isti datum dobiva i dimenziju epiloga – simboličkog završetka jedne politike i jednog razdoblja.

Nosivi okvir ključnih događaja

Je li riječ o slučajnosti? Vjerojatno u kronološkom smislu – da. Ali u političkom i simboličkom smislu – teško. Vidovdan je tijekom vremena postao ‘nosivi okvir’ u koji se smještaju ključni događaji. Ponekad slučajno, ponekad svjesno, ali gotovo uvijek s namjerom da se pojača simbolička težina odluka i poruka.

Zato 28. lipnja nije nužno ‘najsudbonosniji datum’. No teško je pronaći drugi datum koji je toliko puta bio povezan s događajima koji su tako duboko i tako različito mijenjali smjer politike, države i društva na ovom prostoru.