Voda i sunce preokrenuli trend, Hrvatska ponovno izvozi struju

Prvi kvartal 2026. godine obilježili su rast potrošnje električne energije, iznadprosječno povoljni hidrološki uvjeti i privremeni povratak Hrvatske u poziciju neto izvoznika električne energije, navodi se u Elektroenergetskom izvješću Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) za prvi kvartal 2026. godine, izrađenom u suradnji s Dalmatinskom energetskom agencijom (DEA).

Ukupna potrošnja električne energije porasla je za 1,98 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je normalizirana potrošnja, koja isključuje utjecaj toplije zime, porasla za 4,39 posto, što upućuje na nastavak gospodarske aktivnosti i rast potražnje za električnom energijom.

Više od polovice energije iz obnovljivaca

Obnovljivi izvori energije osigurali su 62,2 posto ukupno raspoložive električne energije u Hrvatskoj. Proizvodnja hidroelektrana porasla je za 22,3 posto zahvaljujući iznadprosječno dobroj hidrologiji, dok su sunčane elektrane nastavile snažan rast proizvodnje od 50,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Istodobno je proizvodnja vjetroelektrana pala za 12,8 posto zbog slabije vjetrovitosti, što je rezultiralo blagim padom ukupne proizvodnje ostalih obnovljivih izvora energije od četiri posto.

Prvi kvartal 2026. obilježilo je i uključivanje baterijskih spremnika energije u elektroenergetski sustav. Baterijski spremnici su tijekom promatranog razdoblja iz mreže preuzeli 1430 MWh električne energije za punjenje, a u mrežu vratili 858 MWh električne energije, što je evidentirano kao 1 GWh isporučene energije.

Dobra hidrologija nije dovoljna

Podaci za 2026., navode iz OIEH, još je jednom pokazao da sama povoljna hidrologija nije dovoljna za dugoročnu energetsku samodostatnost Hrvatske. Iako su iznadprosječni dotoci vode omogućili rast proizvodnje hidroelektrana i privremeni povratak Hrvatske u poziciju neto izvoznika električne energije, već je u ožujku ponovno zabilježen neto uvoz, a isti trend nastavljen je i tijekom travnja i svibnja.

- Obilni dotoci vode tijekom veljače dodatno su naglasili potrebu za većom fleksibilnošću elektroenergetskog sustava. Dio potrebnog balansiranja osiguravan je povećanim angažmanom termoelektrana te prekograničnom razmjenom električne energije. Hrvatska pritom još uvijek raspolaže značajnim neiskorištenim potencijalom za razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije i sustava za pohranu energije, koji će biti ključni za jačanje energetske neovisnosti i dugoročnu stabilnost elektroenergetskog sustava - zaključuju u OIEH.

Za stabilniji i otporniji elektroenergetski sustav, dodaju, potrebno je nastaviti razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije uz istodobna ulaganja u sustave za pohranu energije, zaključuje se u izvješću.