Šefica fiskalnog povjerenstva: Javne financije ponovno se pogoršavaju

Rat na Bliskom istoku i skok cijena energije opet su u središte zanimanja javnosti doveli stabilnost javnih financija. O toj temi razgovarali smo sa Sandrom Krtalić, predsjednicom Povjerenstva za fiskalnu politiku. Riječ je o instituciji relativno nepoznatoj široj javnosti čiji je zadatak procjenjivati kako Vlada provodi fiskalnu politiku i davati preporuke za poboljšanje. Krtalić je na čelu Povjerenstva od 2021., a i redovita je profesorica u trajnome zvanju na Fakultetu ekonomije i turizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Za svoj znanstvenoistraživački rad 2006. proglašena je 'Ekonomistom godine'. Razgovor se vodio potkraj travnja.

Koliko je bliskoistočna kriza utjecala na fiskalnu stabilnost?

– Povjerenstvo za fiskalnu politiku izradilo je osvrt neposredno nakon izbijanja sukoba između SAD-a i Irana. S obzirom na to da je riječ o prilično velikom i snažnom vanjskom šoku, nastojali smo što preciznije procijeniti učinke. Prvi udar dolazi, naravno, sa stajališta cijena. Na temelju prethodnih iskustava, rast cijena nafte i plina prelijeva se na sve ostale proizvode i usluge u gospodarstvu. Prva bojazan usmjerena je na daljnje povećavanje inflacije. Osim inflacije, priča se proteže na trajanje šoka. Koliko će on trajati, nitko ne može sa sigurnošću reći, kao ni to kolika će biti cijena takvog sukoba. Najvažnije pitanje za Povjerenstvo utjecaj je na javne financije, odnosno dugoročno na pitanje manjka i javnog duga.

Inflacija izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu donijela je znatno povećanje poreznih prihoda. Možemo li to očekivati i u ovome slučaju?

– Prekratko je razdoblje da bismo to mogli tvrditi sa sigurnošću. Vlada je donijela uredbu o plivajućem PDV-u kako bi utjecala na cijene goriva. Taj PDV, ako se bude primjenjivao, mogao bi rezultirati manjim poreznim prihodima od prodaje naftnih derivata. Teoretski, niža cijena energenata trebala bi ograničiti i rast cijena ostalih proizvoda. Ako se to dogodi, nećemo vidjeti izraženiji rast prihoda od poreza od PDV-a. Također, uvođenje plivajućeg PDV-a dobar je instrument u kontroli inflacije i smanjenja njezina štetnog utjecaja na gospodarstvo.

Dosadašnji guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno je izjavio kako taj energetski šok nije toliko intenzivan kao što je bio onaj iz 2022. Slažete li se s time i može li se reći da velikog negativnog utjecaja na javne financije neće biti?

– Ne bi trebalo biti. Analiza koju je predstavio guverner Vujčić pokazala je da je skok cijena energenata niži. To sve stoji, ali uz pretpostavku da sukob traje kratko. K tome je Hrvatska stekla dodatne mehanizme koji joj pružaju određenu sigurnost od posljedica takvog sukoba. Prvi je ulazak u eurozonu. Drugi je rast kreditnog rejtinga, što je dodatan faktor koji upućuje na našu veću financijsku stabilnost i procjenu investitora da smo sigurniji za njihov kapital. Procjene Povjerenstva za sada su optimistične, ali, opet ponavljam, sve ovisi o tome koliko će sukob trajati.