Facebook grupa otkriva novo tržište: tvrtke za radne dozvole

U Facebook grupi 'Prodaja/kupnja firme (d.o.o., obrt, OPG)' koja broji preko 13 tisuća članova, u svega par mjeseci nakupilo se više od 75 aktivnih objava, od kojih gotovo polovina, točnije 47 posto, oglašava prodaju nekog oblika pravne osobe, a svaka druga od tih ponuda kao ključni prodajni argument ističe da tvrtka 'ispunjava uvjete za radne dozvole' ili da je 'pogodna za zapošljavanje stranih radnika.'

Iduća najveća kategorija, s udjelom od 19 posto, obuhvaća kupce koji traže tvrtku i oni, gotovo bez iznimke, u oglasima navode isti uvjet: žele tvrtku s barem jednim zaposlenim hrvatskim državljaninom na neodređeno i puno radno vrijeme, bez dugova i s prometom koji zadovoljava zakonski minimum.

Preostalih trećina objava raznolika je zbirka ponuda za preuzimanje ugostiteljskih objekata, vozila, Instagram profila s desecima tisuća pratitelja, pa čak i jedne kuće u Međugorju koja je ondje dospjela vjerojatno greškom algoritma, no i ta šarolikost govori o tome što je ova skupina postala: neformalna burza malih poslovnih imovina dostupna svakome s pametnim telefonom i Facebook računom.

Tvrtka kao infrastruktura, ne kao posao

Ono što ovu grupu razlikuje od klasičnih oglasnika nije samo niska ulazna barijera nego i priroda potražnje koja je oblikuje. Kupci koji u komentarima ostavljaju svoje brojeve mobitela najčešće ne traže funkcionalno poduzeće s uhodanom klijentskom bazom i prepoznatljivim brendom, nego pravnu ljusku koja zadovoljava formalne uvjete propisane Zakonom o strancima.

Od 1. siječnja 2025. godine, a potom i izmjenama zakona na snazi od 15. ožujka iste godine, uvjeti za zapošljavanje radnika iz trećih zemalja znatno su se postrožili: poslodavac mora imati neprekidno zaposlenog barem jednog radnika s hrvatskim ili EU državljanstvom na neodređeno i puno radno vrijeme, pri čemu se taj uvjet u pravilu mora ispunjavati dulje razdoblje (u praksi često i do dvanaest mjeseci).

Uz to, pravne osobe moraju ostvarivati razinu poslovne aktivnosti i prihoda koju nadležna tijela procjenjuju kao dovoljnu (u praksi se često spominje prag od oko deset tisuća eura mjesečno) u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za radnu dozvolu.

Upravo te dvije brojke, godinu dana zaposlenja i deset tisuća eura prometa, postale su neformalna mjerna jedinica kojom se na toj Facebook grupi vrednuju tvrtke. Firma koja ih ispunjava vrijedi, ovisno o starosti, djelatnosti i imovini, od simboličnih 100 eura do 30 tisuća eura i više, dok ona koja ih ne ispunjava teško nalazi kupca.

Tko prodaje i zašto

Analizom smo otkrili nekoliko tipičnih profila prodavatelja. Najčešći je onaj koji tvrtku shvaća kao resurs koji se može unovčiti: vlasnici koji odlaze u mirovinu, koji su preselili u inozemstvo ili koji su firmu osnovali s poslovnim planom koji nije zaživio, ali su usput, gotovo slučajno, ispunili zakonske uvjete za radne dozvole. Njima se pridružuju i oni koji su firmu svjesno 'uzgojili' za prodaju, s jednim zaposlenikom koji prima minimalac, redovitim prometom koji jedva prelazi zakonski prag i virtualnim uredom na nekoj od središnjih zagrebačkih adresa.

Zaseban sloj čine prodavatelji koji nude firme s problemima kao što su dugovi, blokade i neplaćeni doprinosi, i koji računaju na kupce koji ne znaju ili ne mare za zakonske prepreke. Jedan komentar u grupi sažeo je tu situaciju precizno: ne može se kupiti niti prodati firma ako ima dug u poreznoj jer Trgovački sud odmah stopira prijenos vlasništva. No oglasi za preuzimanje blokiranih tvrtki i dalje se redovito pojavljuju, a u komentarima ih redovito dočekuju ili zainteresirani ili sarkastičan smijeh. U praksi, međutim, dugovi ne sprječavaju sam prijenos vlasništva, ali predstavljaju značajan pravni i financijski rizik za kupca.

Tržište koje tek sazrijeva

Hrvatska je zemlja u kojoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini aktivno poslovalo ukupno 251.925 poduzeća s gotovo 1,35 milijuna zaposlenih, što je porast od 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Mikro poduzeća, ona s do devet zaposlenih, čine blizu 90 posto te populacije, dok mikro i mala poduzeća zajedno stvaraju više od dvije trećine zaposlenosti u privatnom sektoru i više od polovice dodane vrijednosti.

Značajan dio tih vlasnika, prema zadnjim informacijama, nalazi se u dobi između 50 i 65 godina, što otvara pitanje sukcesije i planiranog izlaska iz vlasništva te znači da će ponuda tvrtki na tržištu u idućim godinama vjerojatno rasti.

Nekolicina stručnjaka koji se bave posredovanjem pri kupoprodaji poduzeća u Hrvatskoj upozoravaju da je to tržište, za razliku od SAD-a, još uvijek u ranoj fazi profesionalizacije. U Sjedinjenim Državama, prema izvješću International Business Brokers Associationa za prvo tromjesečje 2025. godine, velika većina transakcija (često više od 80 posto) zatvara se gotovinskom isplatom, dok ostatak ide kroz modele prodavateljevog financiranja ili earn-out dogovore.

U Hrvatskoj, nasuprot tomu, kupci često ne raspolažu potrebnim sredstvima u cijelosti, pa se transakcije strukturiraju kao kombinacija kapare, obročnog plaćanja i zadužnica na rok od šest do dvadeset i četiri mjeseca.

Vrijednost malih poduzeća u Hrvatskoj, kako ukazuju podaci domaćih poslovnih posrednika, kod poslovanja s prihodom do 500 tisuća eura kreće se između 1,5 i 2,5 puta iznosa godišnje dobiti za vlasnika, dok stabilna poslovanja s brendom i rastućom bazom klijenata mogu dosegnuti multiplikator između 2,5 i 3,5, a u iznimnim slučajevima kao što su IT kompanije, franšize i brendovi koji prodaju direktno potrošačima i više od četiri puta EBITDA.

Radne dozvole kao motor potražnje

Motiv koji jasno pokreće ovo okupljalište poduzetnika na Facebooku jest deficit radne snage koji se u hrvatskom gospodarstvu osjeća već godinama i koji zakonodavac pokušava urediti sve složenijim propisima. Prema dostupnim podacima, najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (oko 28.000), Indije (20.000) i Filipina (14.600), dok Sjeverna Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipt zajedno čine znatan dodatni dio radno aktivne strane radne snage u zemlji.

Za poslodavce koji žele uključiti se u taj sustav, novi zakon uvodi i pozitivne promjene: dozvole se više ne izdaju na godinu dana nego na do tri godine, čime se smanjuje administrativno opterećenje i povećava sigurnost planiranja radne snage.

No isti zakon uvodi i strogu financijsku obvezu jer poslodavac koji zapošljava radnika iz zemlje s viznim režimom mora u korist MUP-a izdati zadužnicu u visini jedne prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za svakog takvog radnika, a ta se sredstva aktiviraju ako poslodavac odustane od zapošljavanja u prvih tri mjeseca.

Između oglasnika i tržišta

Na temelju naše analize objava vidljivo je da velik dio transakcija koje se najavljuju u komentarima zapravo nikad ne bude dovršen ili bude dovršen tek nakon što obje strane prođu kroz višetjednu korespondenciju u privatnim porukama, dogovor kod javnog bilježnika i ponekad razočaranje kada Trgovački sud utvrdi dug ili grešku u dokumentaciji.

Jedan od komentara na oglasu o prodaji firme 'hitno i odmah' upozorio je da prijenos vlasništva na Trgovačkom sudu može potrajati od nekoliko dana do više tjedana, ovisno o složenosti slučaja, a prodavatelj za to vrijeme ostaje upisan kao direktor i snosi odgovornost za moguće obveze, što je točna, ali rijetko istaknuta pojedinost.

Ono što Facebook grupi nedostaje, a što bi je vjerojatno transformiralo iz oglasnog zida u funkcionalno tržište, jest standardizacija dokumentacije, verificiranje podataka o poslovanju i neovisna procjena vrijednosti. Tih elemenata, koji su u razvijenim zemljama posao licenciranih poslovnih brokera, u Hrvatskoj još uvijek nema u dovoljnoj mjeri, a cijeli sektor tek ulazi u zreliju fazu razvoja.

Do tada, firme se prodaju onako kako se nekad prodavala rabljena elektronika: uz oglas, broj mobitela i nadu da će se na drugoj strani naći netko tko zna što kupuje.

Naučite kako se to radi kako treba

Za sve koji žele razumjeti kako kupoprodaja poduzeća zaista funkcionira, poslovni tjednik Lider i CEPOR (Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva) organiziraju dvodnevni program Biz Buy Sell, 12. i 13. svibnja 2026. u hotelu Zonar u Zagrebu.

Program je osmišljen za poduzetnike i vlasnike malih i srednjih poduzeća koji žele biti spremni za složene transakcije kupnje ili prodaje. Kroz dvije intenzivne radionice po osam sati, vodeći stručnjaci iz područja M&A savjetovanja, financija, prava i bankarstva provest će sudionike kroz sve ključne faze procesa: od procjene vrijednosti i due diligencea do pregovora, kupoprodajnog ugovora, modelâ financiranja akvizicije i prvih šest mjeseci nakon zatvaranja transakcije. Uz teoriju, program uključuje i otvorene razgovore s poduzetnicima koji su akvizicije već prošli s obje strane stola.

Prijave i više informacija dostupni su na linku.