Hrvati masovno odustaju od taksija: Broj vožnji pao 17,5 posto

Najnoviji podaci Porezne uprave o lipanjskoj fiskalizaciji otkrivaju nevjerojatan podatak: taksi službe u Hrvatskoj u lipnju 2026. bilježe katastrofalan pad broja vožnji od čak 17,51 posto u odnosu na isti mjesec lani! 

Prošle godine u lipnju taksisti su odradili gotovo 2,45 milijuna vožnji, a ove godine su pali na jedva dva milijuna. Razlog se gotovo nameće sam od sebe - prosječna vrijednost računa za taksi poskupjela je za čak 15,77 posto, što je, čini se, otjeralo gotovo četvrtinu korisnika.

Najgore u Zagrebu

Dubinska analiza ovog sloma otkriva da je najgori udarac doživio glavni grad, koji je ujedno i najviše povukao nacionalni prosjek prema dolje. U Gradu Zagrebu broj fiskaliziranih taksi računa u lipnju je potonuo za nevjerojatnih 45,85 posto u odnosu na lani!

U metropoli je, dakle, doslovno isparila gotovo svaka druga vožnja. No, za razliku od obale gdje su dramatični skokovi cijena kroz turističku potrošnju uspijevali amortizirati minuse u volumenu, u Zagrebu su prosječni računi rasli za umjerenijih 10,29 posto. Zagrebačkim taksistima je tako ukupan utrženi iznos u lipnju pao za golemih 40,28 posto. 

Na samoj obali nije puno bolje. Primjerice, taksisti u Istri u lipnju bilježe pad broja izdanih računa od čak 26,8 posto. Svaka četvrta vožnja u Istri je nestala u samo godinu dana što se i poklapa sa podacima s terena, da je u toj regiji i broj turista u ovoj godini manji.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija. Regija u kojoj se godinama lome koplja oko cijena vožnji od trajektne luke do zračne luke u Resniku doživjela je pad volumena od 19,4 posto. Skoro petina transakcija je isparila u samo 12 mjeseci. Zadar i okolica, koji inače bilježe agresivan rast cijena u smještaju, u taksi prijevozu bilježe pad broja vožnji od 16,3 posto.

S druge strane, Dubrovnik i jug Hrvatske, iako tradicionalno najskuplji, zabilježili su nešto blaži, ali i dalje ozbiljan pad broja računa od 11,2 posto.

Uskoro novi rast cijena

Ovaj brutalni lipanjski pad u taksi sektoru pokazuje da potrošači u 2026. godini više nisu spremni platiti bilo koju cijenu za standardnu uslugu. A cijene bi uskoro mogle i rasti, tim više što je na prošlotjednoj sjednici Vlade usvojen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Prema tom prijedlog, ministar prometa, Oleg Butković, ima ovlast određivanja cijena taksi usluga posebnim pravilnikom.

Kako je objasnio ministar mora, pomorstva i infrastrukture Oleg Butković na prošlotjednoj sjednici vlade, zakonskom uređenju cijena se pristupilo kako bi se spriječio njihov neopravdan rast.

– Propisivanjem načina određivanja cijena autotaksi usluga i elemenata cjenika, osigurat će se obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoza pod usporedivim uvjetima i time zaštititi ekonomski interes korisnika i spriječiti mogućnost nekontroliranog i neopravdanog rasta cijena usluga autotaksi prijevoza putnika – naveo je ministar.

Ministar će pravilnikom propisati elemente cjenika, cijenu po prijeđenom kilometru, cijenu starta, cijenu po minuti vožnje i cijenu čekanja.

– Većina taksista radi pošteno svoj posao i profesionalno, ali ima neodgovornih pojedinaca, koji nanose štetu putnicima državi i naravno i onima koji pošteno rade svoj posao. (...) Imali smo situaciju da čovjek uđe u taksi a izađe s računom koji je višestruko veći od onoga što je realno očekivano i što je pošteno – rekao je Butković novinarima nakon sjednice Vlade.

Ministar Butković stoga zapravo ne mora žuriti s pisanjem cjenika: nastave li s ovakvim lipanjskim stopama poskupljenja, taksisti bi do stupanja novog pravilnika na snagu ionako mogli ostati bez ijednog putnika.

Za komentar smo pitali Danijela Pilka, predsjednika Udruge 1717, a kad nam pošalje odgovor objavit ćemo ga. Upite smo također poslali i Boltu i Uberu, a i njihove odgovore ćemo objaviti kad stignu.

Pad broja taksista?

Kako je Lider već pisao, iako se prvotno procjenjivalo da je na hrvatskom tržištu čak 40 tisuća taksista dok ih sada, prema podacima AKD-a, legalno posluje tek oko 15 tisuća. Ako je zbog uvođenja obveznih kartica broj taksista naglo pao, moguće je i da je to razlog pada broja vožnji i samih fiskaliziranih računa. Čak i povećanja cijene. Što je taksija na cestama manje, platforme povećavaju cijenu vožnji. 

Ovih se dana dodatno zahuktala javna rasprava oko poslovanja taksi platformi, u koju se uključio i sam  saborski zastupnik Marin Miletić koji je čak javno prozvao digitalne gigante. Miletić je iznio tezu da te kompanije zakidaju proračun, pri čemu je ukupni iznos neplaćenih poreza i doprinosa procijenio na čak dvjesto milijuna eura. Ta je brojka vjerojatno pretjerana, ali je otvorila pitanje koje se sve češće postavlja: kako je moguće da su porezi koje u Hrvatskoj plaćaju globalne platforme toliko mali u odnosu na njihovu stvarnu vidljivost na tržištu?