Nvidia vrijedi više od cijelog njemačkog gospodarstva

Zamislite da jedna jedina privatna tvrtka vrijedi više od svega što 84 milijuna Nijemaca proizvede u godinu dana. Ako ste zamislili, ne morate, jer je to postala istina i stvarnost u kojoj živimo. Nvidia, američki proizvođač čipova čiji procesori pokreću sve od videoigara do najnaprednijih sustava umjetne inteligencije, dostigla je sredinom svibnja 2026. tržišnu kapitalizaciju od 5,7 bilijuna dolara. Njemački BDP za istu godinu, prema procjenama MMF-a, iznosi 5,45 bilijuna dolara. 

Od 300 milijardi do 5,7 bilijuna

Da bi se razumjela Nvidijina sadašnja veličina, dovoljno je pogledati njezin put unazad samo tri i pol godine. Krajem 2022. tvrtka je vrijedila oko 300 milijardi dolara, respektabilna suma, no daleko od vrha. Zatim je stigao val generativne AI.

Od početka 2023. Nvidijina dionica porasla je za nevjerojatnih 1.440 posto, a tvrtka je, unatoč povremenim padovima od više od 10 posto, postala najvrjednija kompanija na svijetu. Nvidia je postala prva tvrtka u povijesti koja je prešla prag od 5 bilijuna dolara tržišne kapitalizacije, dostigavši tu granicu u listopadu 2025. godine.

Tržišna kapitalizacija tvrtki Vs BDP država

Iza te astronomske tržišne vrijednosti stoje i konkretni poslovni rezultati. U fiskalnoj godini 2026. (zaključenoj u siječnju) Nvidia je zabilježila rekordne prihode od 215,9 milijardi dolara, što predstavlja rast od 65 posto u odnosu na prethodnu godinu. Samo u četvrtom kvartalu, prihodi su dostigli 68,1 milijardu dolara, što je porast od 73 posto na godišnjoj razini.

Osnivač i direktor Jensen Huang procjenjuje da će ukupna prodaja Nvidijinih AI čipova kroz 2027. dostići najmanje bilijun dolara, što bi bio apsolutni rekord u korporativnoj povijesti, iznad trenutnih godišnjih prihoda i Walmarta i Amazona.

Nvidia je veća od svake europske države i 19 najmanjih zajedno

Budući da je Njemačka najveće europsko gospodarstvo, Nvidijina tržišna kapitalizacija koja nadmašuje njezin BDP znači da je američka tvrtka sada vrjednija od svakog europskog gospodarstva bez iznimke, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo (4,26), Francusku (3,6), Italiju (2,74) i Španjolsku (2,09).

Čak i kada se zbroji BDP 19 najmanjih zemalja Europske unije, od Malte do Slovačke, ukupan iznos od 5,02 bilijuna dolara ostaje manji od Nvidijine tržišne vrijednosti.

Alphabet i Apple jedine su druge tvrtke koje premašuju svako europsko gospodarstvo osim Njemačke. Francuska još uvijek nadmašuje Microsoft i Amazon, no obje tvrtke premašuju talijanski BDP. U isto vrijeme, SAD ostaje daleko najveće svjetsko gospodarstvo s 32,38 bilijuna dolara, a slijedi Kina s 20,58 bilijuna.

Amerika vs. Europa: digitalni jaz koji se širi

Ukupna tržišna kapitalizacija pet najvećih američkih tvrtki, Nvidije, Alphabeta, Applea, Microsofta i Amazona iznosi 20,81 bilijun dolara. To premašuje ukupni BDP pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačke, UK-a, Francuske, Italije i Španjolske, koji zajedno iznosi 18,14 bilijuna dolara.

Što je najgore, Europa nema odgovor. Nizozemski ASML, koji proizvodi opremu za izradu čipova, jedina je europska tvrtka koja se probila u sam vrh svjetskih kompanija, i to na 21. mjesto s tržišnom kapitalizacijom od 610 milijardi dolara. Švicarski Roche i britanska AstraZeneca slijede s 335 i 287 milijardi dolara, što pokazuje da niti jedna europska tvrtka nije ni blizu razine američkih tehnoloških divova.

Tržišna kapitalizacija vs BDP

Geopolitika čipa: Kina, Washington i Europa na margini

Nvidijina veličina nije samo financijska priča, sve više je i geopolitička. Izvršni direktor Huang pridružio se predsjedniku Trumpu na posjetu Kini prije par dana kao dramatičan last-minute dodatak delegaciji, jer Nvidia sjedi u samom centru intenzivnog američko-kineskog natjecanja za dominaciju u umjetnoj inteligenciji.

Huang je više puta upozorio da isključivanjem Nvidije s kineskog AI tržišta, SAD samo ubrzava razvoj kineske domaće konkurencije. Rekao je da je Nvidia nekoć kontrolirala gotovo 90 posto kineskog tržišta AI računarstva, a sad je de facto izgubila pristup zbog izvoznih ograničenja.

Huang je čak posudio Trumpov vokabular, nazvavši trenutačnu politiku izvoznih ograničenja 'mentalitetom gubitnika' koji ugrožava američku tehnološku nadmoć. Na samitu u Pekingu Huang se nadao postići dogovor o prodaji Nvidijinih H200 čipova kineskim kupcima, no razgovori su se fokusirali više na pitanja trgovine nego na budućnost AI, bez konkretnog sporazuma.

Za Europu ova dinamika nosi vlastiti rizik jer dok se Washington i Peking bore za kontrolu nad AI infrastrukturom, europska industrija ostaje gotovo u potpunosti ovisna o čipovima koje niti proizvodi niti politički kontrolira.

Postoji li razlog za skepsu?

Nvidijine brojke izgledaju gotovo nerealno pa neki analitičari upozoravaju da to može biti problem sam po sebi.  Nove tehnologije često prolaze kroz cikluse pretjeranog optimizma koji na kraju dovode do korekcije, a slično se dogodilo i u doba dot-com balona. Ključni rizici uključuju visoku valuaciju, koncentraciju prihoda kod malog broja kupaca, rastuću konkurenciju od AMD-a, Intela i novih izazivača te mogući regulatorni pritisak na AI sektor.

I bullish strana ima svoje argumente. Infrastrukturna izgradnja podatkovnih centara još je daleko od završetka, a ogromni projekti najavljeni prošle godine trebat će nekoliko godina da se realiziraju, što produljuje Nvididin rast dobro nakon 2026. Međutim, u slučaju usporavanja rasta ili kompresije marži, dionica je izložena osjetljivom padu jer je tržišna vrijednost uvjetovana kontinuiranim ispunjavanjem visokih očekivanja.