Stanovi skuplji za 14,3 posto u godinu dana, najviše u Zagrebu i na Jadranu

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom su su tromjesečju ove godine u prosjeku porasle za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 14,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Novi stambeni objekti u prvom tromjesečju 2026. poskupjeli su u prosjeku za 2,1 posto u odnosu na zadnji kvartal 2025. godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine, cijene novogradnji 'ojačale' su za 9,7 posto, pokazuje izvješće DZS-a objavljeno u četvrtak.

Cijene postojećih stambenih objekata u odnosu na četvrto tromjesečje 2025. u prosjeku su više za 3,7 posto, a u odnosu na prvo tromjesečje 2025. za 16,1 posto. 

Cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2026. u odnosu na četvrto tromjesečje 2025. prosječno su više za Grad Zagreb za 4,8 posto, za Jadran za 2,3 posto, a za ostala područja za 2,2 posto.

Cijene stambenih objekata u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine, na godišnjoj razini, u prosjeku su za Grad Zagreb više za 14,7 posto, za Jadran za 12,6 posto, dok su za ostala područja više za 18,1 posto. 

Kako je Lider nedavno pisao, cijene građevinskih radova za nove stambene zgrade u Hrvatskoj rasle su proteklih deset godina brže nego u većini Europske unije. Prema najnovijim podacima Eurostata, ispred Hrvatske po dinamici rasta troškova gradnje stoje još samo tri države: Bugarska, Mađarska i Rumunjska.

Dok su na razini cijele Europske unije proizvođačke cijene u gradnji novih stambenih zgrada (ne računajući rezidencije za zajednice) između 2015. i 2025. godine u prosjeku porasle za 48,2 posto, u Hrvatskoj je taj skok bio drastično snažniji. S rastom troškova od nešto više od 80 posto, Hrvatska se čvrsto pozicionirala na neslavnom četvrtom mjestu europske ljestvice, ostavivši prosjek Unije daleko iza sebe.

Apsolutni rekorder po poskupljenju građevinskih radova u promatranom desetljeću je Bugarska, gdje su cijene od 2015. godine eksplodirale za nevjerojatnih 166,1 posto. Slijede Mađarska sa 155,4 posto te Rumunjska sa 130,7 posto rasta troškova.