Tvrtke se hvale održivošću, no tek četvrtina ima klimatski plan

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je u srijedu analizu izvještaja o održivosti izdavatelja na Zagrebačkoj burzi za poslovnu 2025. godinu. Na prvi pogled sve ide na bolje, izvještaji su cjelovitiji, ocjene revizora bolje, a sami su izvještaji uredno sastavljeni i objavljeni u propisanom obliku. No kad se zagrebe ispod površine, brojke pokazuju da na ključnim, sadržajnim koracima tvrtke i dalje uglavnom stoje na mjestu.

Od 40 obveznika ostalo ih je 11

No najveća je promjena u tome koga se obveza tog izvještavanja uopće tiče. Dopunama Zakona o tržištu kapitala, koje su stupile na snagu 30. travnja 2026. u sklopu europskog 'omnibus' rasterećenja, kriteriji su ublaženi, pa su tako izvještaj o održivosti za poslovne godine od 2025. do 2026. obvezni izrađivati samo izdavatelji koji u prosjeku zapošljavaju više od tisuću ljudi i prelaze 450 milijuna eura neto prihoda.

Dok je za 2024. godinu, prvu godinu primjene, obveznika među burzovnim izdavateljima bilo 40, u 2025. ih je ostalo samo 11. Tih jedanaest tvrtki ipak pokriva više od 75 posto ukupne tržišne kapitalizacije svih izdavatelja, pa je riječ o najvećim imenima domaćeg tržišta.

Obveznici izvještavanja o održivosti za 2025. su Adris grupa, Atlantic Grupa, Croatia osiguranje, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatski Telekom, INA, Končar Distributivni i specijalni transformatori, Končar Elektroindustrija, Podravka, Zagrebačka banka i Zagrebački holding.

Najzanimljivije jest to što su dodatna 24 izdavatelja, premda nisu imali tu zakonsku obvezu, odlučilo izvještaj o održivosti svejedno izraditi i objaviti. Ukupno je tako do 30. travnja 2026. izvještaj predalo 35 tvrtki.

Među dobrovoljcima su, primjerice, Valamar Riviera, Maistra, Plava laguna, Arena Hospitality Group, Ericsson Nikola Tesla, AD Plastik, JGL, SPAN, M SAN Grupa, Croatia Airlines, Luka Rijeka, HPB, Kutjevo i Dalekovod, a tu je usred postupka preuzimanja i Kraš. Hanfa na to gleda kao znak da dio tržišta u transparentnom izvještavanju o održivosti vidi stratešku, a ne samo regulatornu vrijednost.

U analizi su i imena onih koji svoje obveze nisu ispunili. Đuro Đaković Grupa i Čakovečki mlinovi, koji su za 2024. bili obveznici i s burze nisu izašli, do propisanog roka 30. travnja 2026. nisu objavili ni izvještaj o održivosti ni godišnji izvještaj, pa nisu ispunili svoju zakonsku obvezu, za razliku od onih koji su izvještaj izostavili jer su prethodno povukli dionice s burze. Adriatic osiguranje povuklo je dionice s burze tijekom 2026. i izvještaj nije predalo. Medika, koja je dionice povukla 24. ožujka 2026., izvještaj je ipak izradila i dostavila. Tijekom 2025. s uvrštenja su izašli i 3. Maj brodogradilište te Saponia, pa više nisu obveznici.

Napredak na papiru

Svih 11 obveznih izdavatelja dobilo je revizorski zaključak bez rezerve s ograničenim uvjerenjem te su izvještaje predali u propisanom ESEF formatu kao dio izvještaja rukovodstva, njih 100 posto, naspram 92,5 posto godinu prije. Među 24 dobrovoljca jedini zaključak s rezervom dobila je Luka Rijeka.

Izvještaji su pritom i dalje opsežni, premda je kod istih 11 obveznika broj stranica u odnosu na 2024. čak smanjen. Ukupno 1342 stranice objavilo je 11 obveznika, u prosjeku 122 po izvještaju, a najduži je imao 179 stranica.

Premda su svi izdavatelji klimatske promjene ocijenili materijalno značajnom temom, usvojeni tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena ima tek devet od 35 izvjestitelja ili 25,7 posto, a od njih su samo četiri među obveznicima. Drugim riječima, gotovo tri četvrtine izvjestitelja takav plan još nema. Plan uglavnom do 2030. godine namjerava donijeti oko polovice izvjestitelja, dok četvrtina nema ni plan ni naznačen rok.

Slabo stoji i usklađenost s EU taksonomijom, sustavom pravila kojim Europska unija određuje koje se gospodarske djelatnosti smatraju okolišno održivima. Čak 45 posto izdavatelja, njih pet, nema iskazan nijedan udio prihoda, kapitalnih ni operativnih rashoda iz djelatnosti usklađenih s taksonomijom. Ipak, oreostalih 55 posto ima ih barem djelomično, a vidljiva je i povećana zastupljenost omogućujućih i prijelaznih gospodarskih djelatnosti.

Samo jedan izdavatelj obvezao se na razvoj znanstveno utemeljenih SBTi ciljeva za bruto emisije stakleničkih plinova, iako je manji broj izdavatelja prepoznao nužnost postavljanja cilja za ograničenje globalnog zatopljenja na ispod 2°C, a poželjno na 1,5°C u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma te navode plan usklađenja u idućim godinama.

Ipak, raste uključenost u inicijative održivosti. Čak 17 izdavatelja članovi su mreže UN Global Compact Hrvatska, a 21 ih je u Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj (HR PSOR). Dio tvrtki kao posebne teme sve češće navodi i kibernetičku sigurnost te digitalnu transformaciju.