Hrvatskoj treba fiskalna politika koja jača proizvodne kapacitete

Rat na Bliskom istoku ove je godine ostavio snažan trag na svjetskom gospodarstvu, a posljedica nije bila pošteđena ni Hrvatska. Skok cijena energenata, što smanjuje raspoloživi dohodak, a time i osobnu potrošnju, jedan je od glavnih rizika za domaće gospodarstvo, prema sudu Hrvatske narodne banke. Njezini ekonomisti tijekom lipnja objavili su revidiranu prognozu rasta BDP-a za ovu godinu u kojoj su ocijenili da bi realni BDP mogao nastaviti solidno rasti, ali sporije nego 2025. godine, po stopi od 2,4 posto.

Uz vanjske utjecaje, domaće gospodarstvo suočava se i sa postupnim pooštravanjem fiskalne politike i slabijim korištenjem fondova EU-a. Svoje viđenje makroekonomske situacije dat će Mauro Giorgio Marrano, stariji ekonomist za srednju i istočnu Europu u UniCreditu. Marrano će održati prezentaciju na tradicionalnoj Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, koja će se održati 23. rujna 2026. u hotelu Westin Zagreb.

Ulazak u novu fazu rasta

Marrano smatra kako hrvatsko gospodarstvo ulazi u novu fazu rasta. - Iako gospodarski rast i dalje ostaje snažan te iznad prosjeka Europske unije, njegova struktura postupno se mijenja. U 2026. godini gospodarska aktivnost usporava, no i dalje je prvenstveno potaknuta domaćom potražnjom – osobito osobnom potrošnjom, još uvijek zategnutim tržištem rada te kontinuiranim korištenjem sredstava Europske unije kroz javne i privatne investicijske projekte - naglašava UniCreditov ekonomist.

Istodobno, vanjska potražnja ostaje slabija komponenta gospodarskog rasta, dodaje naš sugovornik. - Izvozna aktivnost ograničena je usporenim rastom glavnih europskih trgovinskih partnera Hrvatske, dok uvoz nastavlja rasti usporedno s domaćom potrošnjom i investicijama. Zbog toga neto izvoz u 2026. godini daje blago negativan doprinos rastu BDP-a - ističe Marrano.

Gledajući unaprijed prema 2027. godini, Hrvatsku očekuje uravnoteženija struktura rasta. Rast potrošnje vjerojatno će usporiti kako se rast plaća bude normalizirao, a ograničenja na tržištu rada postajala izraženija, ocjenjuje Marrano. - S druge strane, vanjska bi se potražnja trebala postupno oporavljati paralelno sa stabilizacijom gospodarstva europodručja i oporavkom globalne trgovine. To ne znači da će Hrvatska preko noći postati izvozno orijentirano gospodarstvo, već da bi se sadašnja ovisnost o domaćoj potražnji trebala donekle smanjiti - naglašava.

Kako povećati produktivnost?

Najveći izazov s kojim se hrvatsko gospodarstvo danas suočava nije nedostatak potražnje, već nedostatan rast produktivnosti, poručuje Marrano. U tom kontekstu, izdvajaju se četiri ključna strukturna ograničenja. Prvo, nedostatak radne snage i demografski pritisci. Drugo je slaba produktivnost dijela poslovnog sektora. Treći problem je institucionalna učinkovitost. Na kraju, tu je i prekomjerna ovisnost o turizmu. - Fiskalna politika stoga bi se trebala postupno usmjeravati s poticanja potražnje na jačanje proizvodnih kapaciteta gospodarstva - tvrdi Marrano.

Konkretne preporuke mogu se sažeti na sljedeće: smanjenje poreznog opterećenja, osobito na više plaće, uz istodobno proširenje porezne osnovice; unaprjeđenje poslovnog okruženja kroz sveobuhvatne reforme koje smanjuju administrativne troškove, parafiskalne namete i birokratske prepreke; veća ulaganja u obrazovanje, digitalne vještine i cjeloživotno učenje; Snažniji poticaji za istraživanje, razvoj i inovacije u privatnom sektoru; nastavak ulaganja u infrastrukturu, posebno u energetiku, promet i digitalne mreže; fiskalne mjere koje potiču rast poduzeća i ulaganja u nove tehnologije; povećanje učinkovitosti javne uprave kroz digitalizaciju i pojednostavljenje regulative za građane i poduzetnike; povećanje učinkovitosti pravosuđa, osobito skraćivanjem trajanja građanskih i trgovačkih sudskih postupaka.

- Ključna poruka jest da Hrvatskoj fiskalna politika više nije primarno potrebna kao alat za poticanje potrošnje. Potrebna joj je fiskalna politika koja povećava potencijalni rast gospodarstva - ističe UniCreditov ekonomist.

Uspjeh više neće ovisiti o potrošnji

Po njegovu sudu, ako Hrvatska uspije povećati produktivnost tijekom sljedećeg desetljeća, proces približavanja razinama dohotka zapadnoeuropskih zemalja može se nastaviti još dugi niz godina. U suprotnom, rast će sve više ovisiti o privremenim čimbenicima i postajati strukturno slabiji. - Sljedeća faza gospodarskog uspjeha Hrvatske stoga neće ovisiti o tome koliko troši, već o tome koliko učinkovito uspijeva pretvarati rad, kapital i inovacije u veću produktivnost i konkurentnost - zaključuje Marrano.

O svim ovim izazovima i strategijama za budućnost detaljnije će se raspravljati na Liderovom Danu velikih planova, nezaobilaznom političko-ekonomskom događaju koji je u posljednjih 17 godina ugostio više od 5700 sudionika i 300 govornika.

Ovaj status potvrdit će i ove godine svojim programom i izborom govornika, mahom predvodnika raznih industrija u Hrvatskoj, svjetskih makroekonomista, predstavnika javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što nas čeka i kako se uspješno prilagoditi nepovoljnim okolnostima koje okružje kontinuirano nameće.

Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 18. Danu velikih planova koji se održava 23. rujna 2026. u hotelu Westin Zagreb.