AI slop vas vodi u prosjek: Kako prestati stvarati digitalni škart?

Još je davnih dana Albert Einstein ironično primijetio da je razlika između genijalnosti i gluposti u tome što genijalnost ima granice. Danas se ta misao gotovo savršeno preslikava na eru umjetne inteligencije u kojoj se ljudi koriste dostupnim alatima bez razmišljanja, prepuštajući im i ono malo kognitivnog napora koji je nekoć bio ključ za razlikovanje pametnoga od besmislenoga.

Naravno, potraga za prečacima inherentno je ljudska, jer da nije, naši daleki rođaci ne bi 'dumali' kako zapaliti vatru niti bi imali želju izumiti kotač, ali tehnološki prečaci i ta nepodnošljiva lakoća korištenja AI alata život približavaju distopijskom scenariju: svijetu bez ijedne originalne misli, u kojem se ne trenira mozak, nego konzumira sadržaj bez nutritivnih vrijednosti, čisti junk food.

Taj sadržaj niske kvalitete koji se masovno proizvodi s pomoću umjetne inteligencije dobio je i naziv – AI slop, a Merriam-Webster ove ga je godine proglasio i riječju godine.

Iako, naravno, razvoj umjetne inteligencije ima gomilu prednosti i pomaže riješiti složene probleme ili one svakodnevne, poput poboljšanja produktivnosti, problem s AI slopom nije samo u tome što takav sadržaj nema dubinu ili što zatrpava feedove ili sandučiće elektroničke pošte nego i tome što, među ostalim, može postati i poslovni problem.

Izazovi AI-ja

Kada tražilice, društvene mreže i interni dokumenti počnu nalikovati jedni na druge, odluke se donose sporije i lošije. Vrijeme se gubi na filtriranje informacija umjesto da ih se upotrebljava, uči se iz loših (ili netočnih) primjera i smanjuje sposobnost rješavanja problema. Povjerenje, ono interno i eksterno, počinje opadati čim sadržaj postane generičan i 'robotski'.

I makar zvuči paradoksalno, lijek protiv AI slopa, odnosno problema koji s njim dolaze, nije u tome da se AI alati prestanu upotrebljavati, nego da ih se nauči upotrebljavati pravilno.

Kako upozorava direktor Velebit AI-ja i član Uprave CroAI-ja Davor Aničić, ključni problem AI slopa nije samo njegova loša kvaliteta nego i količina. Ona stvara šum koji zatrpava komunikacijske kanale i društvene mreže, otežavajući dolazak i otkrivanje vrijednih informacija. Osim što to ruši percepciju vrijednosti stvaranja sadržaja, Aničić kaže da kreatore i konzumente čini još ovisnijima o algoritmima distribucije, koji već danas upravljaju našom stvarnošću.

– Tim je algoritmima uvijek cilj zadržati nas pred ekranom što dulje, što, kako danas pomalo svi sebi priznajemo, ima i velike negativne posljedice za pojedinca i društvo – upozorava Aničić.

No krivnju za prodor AI slopa ne valja prebaciti na algoritme ili umjetnu inteligenciju. Ona sama po sebi ne proizvodi slop. To rade ljudi.

– AI slop nastaje kada se umjetna inteligencija upotrebljava površno, kao brza zamjena za naše misaone procese, a pritom se ne razumije kontekst određene teme ili razina odgovornosti koju imamo. To utječe i na kvalitetu prompta, a tada dobivamo velik volumen generičkog i nepouzdanog sadržaja bez stvarne vrijednosti – poručuje direktorica Odjela za zaposleničko iskustvo i organizacijsku kulturu u Hrvatskom Telekomu Anamarija Minarski.

Kako kaže ta stručnjakinja, jedna je od najvećih zabluda da će AI sâm riješiti kompleksne probleme. Organizacije koje nemaju jasne procese i način razmišljanja ne razvijaju kompetencije za korištenje AI alata skalirat će vlastitu neefikasnost.

AIMO! znati

Zato je danas ključno govoriti o popularizaciji AI-ja, ali na drukčiji način nego prije godinu ili dvije, jer više nije riječ o tome treba li se njime koristiti, nego kako to činiti da doista bude efikasan i da ne postanemo dio problema. Drugim riječima, AI pismenost postaje nova osnovna kompetencija, usporediva s digitalnom pismenošću prije desetak godina.

Kao što kaže Aničić, kako je desetljećima vrijedilo pravilo da treba čitati vrijedne knjige, a ne svaki naslov koji vam dođe pod ruku, tako se pojavom interneta pokazalo da su kvaliteta i kredibilnost izvora važni prije odluke o konzumaciji informacije.

– Izbjegavajte AI slop. Ako vam naleti, nemojte ga konzumirati, a ako ste ga već konzumirali, dajte mu prst dolje, tj. povratnu informaciju algoritmu da više ne želite gledati takav sadržaj – savjetuje Aničić.

Hrvatski Telekom pak nastavlja širiti svoje aktivnosti usmjerene na razvoj znanja i jačanje AI vještina nastavkom i proširenjem besplatnog programa 'AI ti to možeš', koji je u prvih pet mjeseci već educirao više od 140 tisuća korisnika.

T Business Akademija

U novoj inicijativi AIMO!  https://www.hrvatskitelekom.hr/aimo-znati-uz-ai  građanima potpuno besplatno nudi novi edukativni videoserijal s Dejanom Nemčićem, a nastavlja ulagati i u edukaciju poslovne zajednice u sklopu T Business Akademije   namijenjene mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima te obrtnicima.

Program u 20 modula donosi praktična znanja za veću produktivnost i rast poslovanja s fokusom na primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnom poslovanju, digitalizaciju procesa i kibernetičku sigurnost, a nakon Splita tijekom godine slijede događaji u Rijeci, Puli, Osijeku, Zadru i Zagrebu.

– Serijal kratkih videa s Dejanom Nemčićem ne služi edukaciji o samoj tehnologiji, već promjeni perspektive. Zato na stvarnim, životnim primjerima pokazujemo kako AI može biti koristan i smislen saveznik našoj svakodnevici – poručuje Minarski.

T Business Akademija, nastavlja, taj pristup dodatno produbljuje strukturiranim učenjem i praktičnom primjenom. Polaznici ne uče 'kako generirati više sadržaja', nego kako upotrebljavati AI za rješavanje konkretnih poslovnih problema, donošenje kvalitetnijih odluka, unaprjeđenje procesa, razvoj ljudi i vlastitih vještina. Fokus je na učenju tijekom rada, eksperimentiranju uz jasna pravila i razvoju sposobnosti postavljanja pravih pitanja, jer kvaliteta odgovora uvijek počinje kvalitetom upita.

– Naš je cilj da poduzetnici i menadžeri koji prođu kroz taj program izađu iz njega jasnije razumijevajući granice i potencijale umjetne inteligencije. Očekujemo da će znati razlikovati vrijedno od bezvrijednoga, koristiti se umjetnom inteligencijom kao sugovornikom u razmišljanju, a ne kao automatom za brze odgovore, te da će u svojim organizacijama poticati kulturu odgovorne, pametne i svrhom vođene primjene tehnologije. Drugim riječima, da će AI upotrebljavati kao alat za razvoj potencijala ljudi, a ne prečac koji će ih dugoročno voditi u prosječnost – zaključuje Minarski.

*Sadržaj kreiran u suradnji s Hrvatskim Telekomom