Jak dolar uzdrmao valute: Jen na najnižoj razini u 40 godina

Japanski jen pao je na 162,19 jena za jedan američki dolar, najnižu razinu u četiri desetljeća, zbog čega su ulagači ponovno počeli nagađati o mogućoj intervenciji japanskih vlasti na deviznom tržištu.

Glavni tajnik japanske vlade Minoru Kihara nedavno je na redovitoj konferenciji za medije izjavio da će vlada nastaviti graditi gospodarstvo koje nije osjetljivo na volatilnost deviznih tržišta, istodobno ostavljajući otvorenom mogućnost intervencije ako to bude potrebno. Sličnu poruku ponovila je i ministrica financija Satsuki Katayama, izjavivši da su vlasti spremne odgovoriti na odgovarajući način, ali pritom nije posegnula za oštrijom retorikom.

Analitičari smatraju da bi Japan mogao intervenirati nakon što je jen dosegnuo novu najnižu razinu u više desetljeća, iako očekuju da bi učinak takvog poteza na financijska tržišta bio kratkotrajan. Iako se intervencije u pravilu ne vežu uz određenu razinu tečaja, novi ciklički minimum jena mogao bi dodatno pojačati zabrinutost japanskih vlasti zbog slabljenja nacionalne valute.

Dugoročni izgledi za jen i dalje ostaju nepovoljni jer velike razlike u kamatnim stopama i stvarnim prinosima između Japana i SAD-a pogoduju tzv. carry trade strategijama. Riječ je o praksi u kojoj ulagači posuđuju novac u jenima po vrlo niskim kamatama te ga ulažu u imovinu s višim prinosima u drugim državama, što dodatno pritišće vrijednost japanske valute.

Japan je između travnja i svibnja iz deviznih pričuva izdvojio više od 11,7 bilijuna jena (72,8 milijardi američkih dolara) kako bi podupro nacionalnu valutu. Dana 30. travnja jen je naglo ojačao sa 160,39 na 156,6 jena za dolar, što je izazvalo nagađanja da je Tokio intervenirao na tržištu. Sljedećeg dana valuta je dodatno ojačala na oko 155 jena za dolar, nakon čega je ponovno nastavila slabjeti.

Rastući inflacijski pritisci

Središnja banka Japana, Bank of Japan, nedavno je podignula ključnu kratkoročnu kamatnu stopu na jedan posto, najvišu razinu u više od tri desetljeća, nastavljajući proces normalizacije monetarne politike započet 2024. godine. Povećanje od 0,25 postotnih bodova bilo je prvo od prosinca, kada su kamatne stope podignute na 0,75 posto, čime su troškovi zaduživanja dosegnuli najvišu razinu od 1995. godine.

Do povećanja kamatnih stopa došlo je u trenutku kada se Japan suočava s rastućim inflacijskim pritiscima, djelomično potaknutima višim cijenama energije tijekom sukoba s Iranom.

Prinosi na dugoročne japanske državne obveznice pritom su znatno porasli. Prinos na 40-godišnje obveznice povećan je za sedam baznih bodova, na 3,8 posto, dok je prinos na 30-godišnje obveznice porastao za gotovo osam baznih bodova, na 3,9 posto.

S druge strane, dolar podupiru očekivanja tržišta da bi američke Federalne rezerve mogle ponovno podići kamatne stope. Inflacija u SAD-u i dalje je znatno iznad ciljanih razina, gospodarstvo nastavlja rasti, a najnovije tromjesečne projekcije Feda pokazuju da devet od ukupno 19 članova očekuje barem jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine.

Ulagači će ovoga tjedna posebnu pozornost usmjeriti na podatke o zaposlenosti u SAD-u, među kojima se posebno izdvajaju podaci o broju novih radnih mjesta izvan poljoprivrednog sektora, koji će biti objavljeni u četvrtak.

Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na košaricu od šest vodećih svjetskih valuta, nadoknadio je dio gubitaka iz prethodne noći te se posljednje kretao na razini od 101,32 boda. Time je na putu da drugo tromjesečje zaključi s rastom od 1,4 posto, nakon što je u prva tri mjeseca ove godine porastao 1,6 posto.

I druge valute pod pritiskom

Jen je pritom na putu da u drugom tromjesečju oslabi oko dva posto, što bi bio njegov četvrti uzastopni tromjesečni pad, odnosno najdulji takav niz u posljednje četiri godine. Glavni razlog i dalje je velika razlika u kamatnim stopama između Japana i SAD-a. Unatoč intervencijama japanskih vlasti tijekom travnja i svibnja, učinak tih mjera u međuvremenu je gotovo potpuno nestao.

Jen nije oslabio samo prema dolaru. Euro se posljednje trgovao po tečaju od 184,97 jena, što je i dalje visoka razina u povijesnom kontekstu, ali oko 1,5 posto niže od rekordnih 187,95 jena iz travnja.

Na ostalim tržištima euro je oslabio 0,26 posto, na 1,1398 dolara, nedaleko od jednogodišnjeg minimuma dosegnutog prošloga tjedna. Osim zbog jačanja američkog dolara, na euro su pritisak izvršili i slabiji podaci o inflaciji iz Francuske, Italije i najvećih njemačkih saveznih pokrajina.

Europska središnja banka ranije ovoga mjeseca povećala je kamatne stope, a tržišta očekuju još jedno povećanje do kraja godine. Ipak, ako inflacija nastavi usporavati, a gospodarski rast oslabi, postoji mogućnost da do novog povećanja ipak neće doći.

Britanska funta oslabila je 0,2 posto, na 1,3234 dolara. Pod pritiskom su bile i valute zemalja izvoznica sirovina jer su cijene nafte i plina posljednjih dana pale. Norveška kruna oslabila je na 9,951 krunu za dolar, najnižu razinu u posljednjih šest mjeseci, odnosno na 11,31 krunu za euro, najniže u posljednjih pet mjeseci.

Kanadski dolar trgovao se po tečaju od 1,4228 kanadskih dolara za jedan američki dolar, blizu najniže razine u posljednjih 14 mjeseci dosegnute prošloga tjedna, dok je australski dolar pao na tromjesečni minimum od 0,6867 američkih dolara.